Krug 99 o državnoj imovini
Državna imovina je usko povezana s teritorijalnim integritetom i suverenitetom države, tako da aktuelna dešavanja vezana uz imovinska prava i državnu imovinu predstavljaju direktan udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Pored ovoga, tu su i interesi susjednih država koji se više ne skrivaju, kazano je, među ostalim, na današnjoj redovnoj sesiji Kruga 99.
Javna dobra kao što su javne ceste, putevi, također, nemaju vlasnika, ali trebaju imati onoga ko s njima upravlja. Dobra od općeg interesa kao što su šume, šumska i poljoprivredna dobra i građevinska zemljišta, mogu imati vlasnika i nad njima se može ostvariti pravo vlasništva samo na način kako to propisuje zakon. Prof. dr. Izet Šabotić, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli:
“I danas, nažalost, u Bosni i Hercegovini, u manjem bh. entitetu, prisutan je pritisak na teritoriju, na zemljišne posjede u cilju promjene vlasništva. U tu svrhu doneseni su posebni zakoni čija osnovna karakteristika jeste neusklađenost istih s Ustavom Bosne i Hercegovine, a krajnji njihov cilj jeste zaposjedanje teritorije, promjena vlasništa na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i na štetu države Bosne i Hercegovine.“
Državna imovina je usko povezana sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom države tako da sva aktuelna dešavanja vezana uz imovinska prava i državnu imovinu predstavljaju direktan udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, kazala je Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici:
„U ovom destruktivnom procesu, vezanom uz oduzimanja suverenih prava države, učestvuju određene političke snage unutar BiH, ali su sve više prisutni i interesi susjednih država koji se više i ne skrivaju. Pitanja državne imovine moraju biti normirana, tj. moramo stvoriti pravni okvir u skladu s demokratskim uređenjem i poštujući osnovna prava i slobode svih.“
Međunarodna zajednica je doprinijela ovakvom kreiranju i uređenju sistema te u vezi s tim ima obavezu da se uključi u rješavanje aktuelnih pitanja, kazala je Velić:
“Međutim, u svim ovim procesima mi ne želimo biti predmet nekog međunarodnog eksperimenta niti u jednom reformskom procesu koji se vodi na teritoriji BiH. Pri donošenju zakona očekujemo da se poštuju principi i vrijednosti prihvaćeni od Evropske unije, a ne da se ovdje kreiraju zakoni koji će nam sutra biti prepreka za ulazak u tu istu organizaciju.”
Državna imovina obuhvata sve pokretne i nepokretne stvari, ali pored toga, prema odluci Ustavnog suda, obuhvata i javna i opća dobra.
“Država je titular ogromnog fonda imovine koja se prvenstveno ogleda u nekretninama, a visoki predstavnik je 2005. godine, kako bi očuvao taj značajni fond, donio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom. U međuvremenu je u Republici Srpskoj donesen poseban Zakon o statusu državne imovine na teritoriji RS-a čime se u potpunosti ignorišu ustavnopravni poredak i presude Ustavnog suda BiH. Ustavni sud BiH je još 2012. godine utvrdio da je u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine regulisanje pitanja statusa državne imovine.“
Pravo vlasništva zagarantovano je i domaćim propisima i međunarodnim aktima te uživa posebnu zaštitu i kroz praksu redovnih i ustavnih sudova, ali i evropskog suda za ljudska prava. Međutim, čak i u Federaciji BiH državna imovina se nalazi na udaru, pa je tako, naprimjer, donesena Odluka kojim je državna imovina na teritoriji Hercegovačko-neretvanskog kantona proglašena imovinom tog kantona.
Državna imovina nije samo ugrožena kroz donošenje zakona i drugih propisa, veći i kroz njeno izuzimanje putem uzurpacije, eksproprijacije i ilegalne gradnje, kazano je, među ostalim, na sesiji nezavisnih intelektualaca Kruga 99.