Kraj ere Castro bez očekivanja većih promjena

Najavom Raula Castra da se povlači s visoke funkcije na Kubi dolazi kraj era tokom koje su više od 60 godina ostrvskom zemljom vladali on i njegov harizmatični brat Fidel.

Ipak, uprkos sve glasnijim zahtjevima za većim ekonomskim i političkim slobodama, kao i brutalnoj ekonomskoj krizi s nestašicama osnovnih namirnica, ne očekuje se da će odlazak Castra brzo dovesti do većih promjena, dok se vjeruje da će on i dalje biti iza značajnih odluka, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Šezdeset dvije godine pošto je grupa revolucionara stavila Kubu na put sukoba s Vašingtonom, posljednji od braće Castro, istaknutih figura Hladnog rata, najavio je da će prepustiti zvaničnu vlast odlaskom s funkcije prvog sekretara Komunističke partije, piše The Washington Post.

Odlazak Raula Castra, koji će ostati upamćen kao manje razmetljiva, staloženija ličnost od svog brata koji je umro prije četiri i po godine, završava eru u kojoj je, kako ističe list, kubanski sistem preživio – ako ne i bujao – kroz decenije napetih sučeljavanja s američkim predsjednicima od Johna Kennedyja do Donalda Trumpa.

Raul Castro odlazi pošto je pokrenuo važan period političkih i ekonomskih promjena, mada, prema navodima The Washington Posta, za većinu Kubanaca one nikada nisu otišle dovoljno daleko i nisu uspjele da spriječe da karipska država zaroni u najbrutalniju ekonomsku krizu od propasti Sovjetskog Saveza.

Castro je počeo tranziciju vlasti prije tri godine kada je funkciju predsjednika – koju je 2011. preuzeo od brata Fidela – prepustio svom izabranom nasljedniku Miguelu Diaz-Canelu, 60-godišnjem inženjeru koji je nastojao da otjelotvori novu generaciju kubanskih lidera i koji je zamijenio maslinasto zelenu uniformu Castrovih bijelom košuljom, uz prihvatanje društvenih medija.

Mada neki smatraju da bi Castrov odlazak mogao da ukloni osjećaj neranjivosti komunističke države koju su on i njegov brat oličavali, The Washington Post ukazuje da kratkoročno malo ko vjeruje da će njegovo penzionisanje dovesti do velikih političkih promjena, dok stručnjaci kažu da će vjerovatno nastaviti da donosi bitne odluke, pošto će biti konsultovan o važnim pitanjima, posebno o bilo čemu u vezi sa SAD.

Raul Castro iza sebe ostavlja demoralizovanu zemlju koja se bori sa sve većim nestašicama hrane i rastućim nezadovoljstvom, ukazuje The Wall Street Journal, dodajući da situaciju dodatno komplikuje to što se Castrov nasljednik Diaz-Canel s izazovima suočava bez prestiža generacija revolucionarnih vođa.

Castro je u petak u govoru na kongresu Komunističke partije, gdje je najavio povlačenje, podvukao da postoje jasne linije koje Kuba neće preći dok nastoji da popravi svoju ekonomiju "jer bi to dovelo do uništenja socijalizma".

Teška vremena Kube podsjećaju na najmračnije dane u godinama poslije sloma njenog pokrovitelja SSSR-a, ukazuje The Wall Street Journal, dodajući da se kubanska ekonomija smanjila za više od trećine, s procjenama nekih ekonomista da je inflacija na oko 500 odsto, dok su sve veće nestašice hrane primorale neke očajne stanovnike da jedu mačke.

Posljednjih mjeseci, sve veća frustracija zbog pogoršanih uslova življenja prelila se u proteste koji su izgleda zatekli kubanski režim, piše list uz ocjenu da demonstracije predstavljaju veću prijetnju apsolutnoj kontroli vlade pošto Kubanci sada mogu da pristupe internetu preko mobilnih telefona, što im omogućava da organizuju spontane proteste i razmjenjuju informacije o hapšenjima preko društvenih medija.

Poslije najave povlačenja Raula Castra Kuba će zakoračiti u nepoznato pošto prvi put poslije više od 60 godina u liderstvu neće imati Castra, ističe The New York Times.

Raul Castro iza sebe ostavlja zemlju rastrgnutu ekonomskom krizom, ali i s dubokim generacijskim raskolom, piše list.

Stariji Kubanci, koji se sjećaju siromaštva i nejednakosti prije braće Castro, i dalje su odani revoluciji, dok su mlađe generacije odrasle s dostignućima socijalizma, uključujući pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, nezadovoljne njegovim ograničenjima – oni zahtijevaju manje vladine kontrole i više ekonomskih sloboda.

S druge strane, ocjenjuje The New York Times, detalji o budućnosti Kube ostali su nerazriješeni na ovogodišnjem kongresu na kojem je Raul Castro najavio povlačenje. Nad kongresom se takođe nadvila nedavna promjena u Bijeloj kući i pitanje kakve izazove donosi Kubi nova administracija Joseph Biden.

Najava Raula Castra da će se povući i privesti kraju 62 godine vladavine Castrovih, na Kubi jedva da je izazvala reakciju, iako je poslala talase širom svijeta, ističe The Guardian.

Kubanci su očekivali takvu odluku, a za one koji se muče da kupe hranu u sve težim vremenima, postoje sumnje u pogledu promjena koje će ona donijeti. "Mislim da neće biti značajnih promjena u bliskoj budućnosti", rekao je jedan Kubanac kojeg, kako piše The Guardian, umjesto promjena na vrhu, više zanima vijest da je piletina primjećena u jednoj prodavnici koja prima kubanske pesose umjesto američkih dolara.

Iako je cijela ostrvska država znala da će se jednog dana desiti da na čelu države prvi put od 1959. bude neko drugi umjesto Castra, ovaj trenutak ipak nije ništa manje historijski ili simboličan, ocjenjuje BBC.

Realnost je ipak, ukazuje britanski javni servis, da će se, makar kratkoročno, malo toga promijeniti.

Jedno je ipak sigurno, dodaje BBC – riječi Raula Castra na kongresu da drži "jednu nogu u uzengijama" znače da će ostati uticajan iza kulisa. A ponavljanje vječne posvećenosti socijalizmu, znači da i kod njegovog nasljednika političke promjene ostaju malo vjerovatne kao i pod njegovim pokojnim bratom Fidelom.

federalna.ba/Beta