Korupcija uništava Bosnu i Hercegovinu
Transparensy international BiH organizirao je konferenciju „Reformski izazovi u borbi protiv korupcije u BiH“. Indeks percepcije korupcije za prošlu godinu, Bosnu i Hercegovinu svrstava među zemlje svijeta u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava. Netransparentnost u procesu Javnih nabavki jedan je od glavnih izvora korupcije, a pravosuđe je, umjesto beskompromisnog doprinosa rješavanju problema korupcije, postalo gorući i najveći problem bh. društva. Stoga ambasador Sjedinjenih Američkih Država Eric Nelson kaže da se još imena može očekivati na američkoj listi sankcioniranih zbog organiziranog kriminala i korupcije:
„Od Bosne i Hercegovine u Evropi su po korupciji jedino gore Azerbejdžan i Bjelorusija. Dakle, BiH zauzima treće mjesto u Evropi po korupciji. Sjedinjene Države će i dalje sankcionirati one koji su uključeni u koruptivne aktivnosti, uključujući i neodobravanje viza.“
Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora Transparensy internationala BiH:
„Napomenut ću samo da BiH još uvijek nije usvojila ključne zakone važne za borbu protiv korupcije, kao što je Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Bosna i Hercegovina još uvijek nema antikorupcijsku strategiju na državnom nivou i to je zapravo najbolja potvrda do koje mjere vlasti BiH nisu opredjeljene za borbu protiv korupcije.“
UNDP je realizirao projekt jačanja integriteta i transparentnosti u javnom sektoru. Kanton Sarajevo je apsolutni lider u borbi protiv korupcije. Premijer Edin Forto:
„Registri zaposlenih u Javnom sektoru, Zakon o prijavljivanju imovine, apsolutna transparentnost na kojoj insistiramo sve vrijeme, krivične prijave koje svaki dan podnosimo protiv odgovornih u javnim ustanovama, pa čak i kad se radi o onima koji su percipirani kao bliski nekoj političkoj opciji.“
Primjer sarajevskog slijedio je Tuzlanski kanton. Premijer Kadrija Hodžić potvrdio je informaciju da u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla ljekari zapošljavaju svoju djecu:
„To jeste veliki problem. Primijetili smo da je UKC gotovo porodična firma. Zato smo počeli od sebe samih. Rekli smo, mi u Vladi nećemo zapošljavati. Donijeli smo odluku koja nas obavezuje. Tu odluku i taj proces ćemo širiti.“
Lokalni nivoi vlasti, koji su u direktnoj komunikaciji s građanima, nose najveću i direktnu odgovornost. Načelnik Bihaća Šuhret Fazlić nekoliko je puta podnosio prijave za korupciju.
„U gradu u kojem sam ja i administraciji kojom upravljam, mogu garantovati samo za sebe i za svoje najbliže saradnike. Nažalost, mi smo društvo koje je duboko ogrezlo u korupciji i postoje neki mehanizmi koji ne funkcionišu. U te mehanizme ubrajam pravosudni sistem. Ja želim da radim svoj posao, ne želim da budem policajac. Dakle, ima slučajeva gdje sam ja lično prijavljivao neke očigledne primjere uzimanja novca, krađe novca, ali ni nakon deset godina niko ne reaguje.„
A reagiraju građani koji su ponovo izašli na proteste. Ispred zgrade Suda i Tužilaštva BiH poslali su poruku da korupcija mora izaći iz Bosne i Hercegovine. Oni žele procesuiranje visoke korupcije, da istrage vode timovi tužilaca. Suad Đozić, organizator protesta:
„Krupne ribe kod nas ne završavaju u zatvoru kao u zemljama u okruženju. Evo, imali smo slučaj u Hrvatskoj i u Austriji. Kod nas se to ne dešava. Uglavnom procesi traju dugo, koštaju nas mnogo i na kraju budu oslobođeni.“