Konferencija o zadrugarstvu FBiH: Najveći problem je demografija
S ciljem rasvjetljavanja stanja u zadrugarstvu u Federaciji BiH, te animiranja državnog sektora da prati standarde Evropske unije, Savez zadruga u Federaciji organizovao je Konferenciju o zadrugarstvu Federacije BiH. Događaj od značaja, za širu društvenu zajednicu, okupio je eminentne poznavaoce zadrugarstva u Federaciji BiH, ali i predstavnike zadružnih saveza iz inostranstva.
Savez zadruga u Federaciji BiH okuplja više od 600 zadruga i više od 25 hiljada proizvođača s ugovornom proizvodnjom. Iako postoje štedno-kreditne, zadruge koje se bave turizmom, i mnoge druge, 90% zadruga koje Savez okuplja bave se poljoprivrednom proizvodnjom. Stanje, tvrde, nije na zadovoljavajućem nivou.
„Imamo poticaje, imamo razvoje, ali imamo nelegalnu konkurenciju, imamo nedovoljne kapitalne investicije, a najveći problem je demografija – sve nas je manje i u ruralnim dijelovima, a nažalost i u urbanim dijelovima većine Federacije BiH. Godišnje mi ostvarimo promet veći od 150 miliona KM i isplatimo više od 120 miliona poljoprivrednim proizvođačima kojima organizujemo poljoprivrednu proizvodnju. PDV-a uplatimo više od 20 miliona KM, a uplatimo i doprinosa oko 2 miliona KM“, kazao je Senad Ćerimović, predsjednik Saveza zadruga FBiH.
No, zadruge u Federaciji, iako doprinose, i dalje nisu u potpunosti funkcionalne i potrebna im je transformacija. Ona kojom će napokon imati pravu svrhu i ulogu, kakve imaju i u zemljama Evropske unije. Jedna od tih zemalja je i susjedna Hrvatska, u kojoj zadruge imaju tradiciju dugu više od 150 godina i predstavljaju važan privredni subjekt.
„One predstavljaju zamašnjak novog plana, Zelenog plana Evropske unije, iz razloga što su od samog početka zajedničke poljoprivredne politike EU, od tih 60-ih godina zauzete pozicije da se treba koncentracijom proizvodnje, odnosno objedinjavanjem i stvaranjem zajednica napraviti iskorak u dostatnosti hrane evropske zajednice“, istakao je Nebojša Jerković, član Upravnog odbora Nacionalne mreže zajedničke poljoprivredne politike Hrvatske.
Za razliku od Hrvatske, naša zemlja i dalje kaska za standardima EU-a. Ipak, iako nismo članica Unije, nekog pomaka, kažu, ima.
„Mi idemo, nažalost, sporo, ali se neke stvari dešavaju, usaglašavaju se kontrolne institucije, tako da smo dio proizvodnje riješili, koji možemo nesmetano voziti u EU. Očekujemo od državnih institucija da završe i ostale procese kako bi mogli nesmetano imati izvoz svoje robe u EU“, dodao je Ćerimović.
Dok se čeka da državne institucije završe i ostale procese, BiH ne proizvodi ni 30% proizvoda za svoje potrebe, tvrde iz Savjeta. Ostatak uvozimo, a potpuno adekvatna podrška nadležnih u zaštiti zadružne imovine i interesa zadrugara - izostaje.
federalna.ba