Kojović: Nisu istiniti navodi u vezi s oduzimanjem nadležnosti Sudu BiH

Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine, čiji su predlagači stranke Trojke, odnosno Peđa Kojović, koji bi trebao razmatrati Predstavnički dom Državnog parlamenta, kao i prijedlog HDZ-a BiH koji će se naći na sutrašnjoj sjednici Doma naroda, naišli su na brojne kritike javnosti, jer se njima smanjuju nadležnosti Suda. Predlagači ističu da je Zakon o Sudu BiH, koji je danas na dnevnom redu Predstavničkog doma, usklađen sa zahtjevima iz Mišljenja Evropske komisije, ali postoji zabrinutost da će ovim zakonskim rješenjem biti dovedeno u pitanje procesuiranje odgovornih za genocid i druge zločine.

Ono što donosi Prijedlog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine nije uvjet niti zahtjev Evropske unije, ali predstavlja političku trgovinu s antievropskim posljedicama i ostavlja prostor daljoj razgradnji pravosudnog sistema države, smanjujući nadležnosti ove sudske instance, najčešći su komentari na Prijedlog o kojem bi se danas po hitnom postupku trebao izjasniti Predstavnički dom državnog Parlamenta. U Prijedlogu zakona postoje dvije sporne tačke: pitanje nadležnosti i pitanje lokacije Apelacionog odjela, kaže direktor BIRN-a BiH Denis Džidić. Nedoumice u javnosti stvorile su informacije da osim već spomenutog, Prijedlog novog zakona u pitanje dovodi procesuiranje odgovornih za genocide i druge zločine. Potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković pita predlagače da li smatraju da će sudovi u entitetu RS ikome suditi za genocid počinjen u Srebrenici, budući da bi te nadležnosti imali sudovi u entitetima i Distriktu Brčko, zavisno od mjesta počinjenja zločina:

„Ne možemo i ne trebamo dozvoliti da se pod plaštom evropskih integracija uvode zakoni koji će sutra natjerati sudije, tužitelje i druge pravosudne djelatnike da prelaze međuentitetsku liniju i svoj posao obavljaju u okruženju gdje lokalne policijske vlasti institucije Bosne i Hercegovine tretiraju kao da su ilegalne, a to je, sudeći iz svega navedenog u Prijedlogu zakona o Sudu BiH, najmanji problem. To nije pravna reforma nego pravna kapitulacija pred svima koji godinama osporavaju postojanje i nadležnosti Suda i države BiH.“

Reagirala je i Misija OSCE-a u BiH. U saopćenju upozoravaju da se odredbama predloženog zakona smanjuju ovlasti Suda BiH i upozoravaju da suđenja za genocid i ratne zločine moraju biti vraćeni u okvire državnog Suda:

„Oduzimanje mogućnosti za donošenje praktičkih uputstava o primjeni pravnih normi u predmetima genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, moglo bi dovesti do stvaranja dodatnih zapreka u procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH i otežati ostvarenje pomirenja i tranzicijske pravde za najugroženije pripadnike društva – žrtve ratnih zločina. To bi također bilo suprotno i jednom od osnovnih strateških ciljeva Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a to je da osigura kontinuirano usklađivanje sudske prakse u predmetima ratnih zločina, u interesu pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom, te bi se negativno odrazilo na rezultate prenosa više od 1.000 predmeta ratnih zločina sa državnog nivoa na nivo entiteta i Brčko distrikta BiH.“

Predlagač zakona je zastupnik Peđa Kojović, koji kaže da navodi koji su se pojavili u javnosti u vezi s oduzimanjem nadležnosti Sudu nisu istiniti. Iznenađen je, kaže, i reakcijom OSCE-a.