Knjiga 'Tragom bosanskih priča Istoka' Hamze Ridžala promovisana u Goraždu

Istraživanje ovog područja, s posebnim akcentom na tradicijske i kulturološke veze Bosne sa zemljama Bliskog istoka, započeto je polovinom 2022. godine, a čitaocima putopisa omogućava da bolje razumiju ne samo te udaljene krajeve, nego i vlastitu kulturu.

Hamza Ridžal putovao je jednim dijelom arapskog svijeta zajedno sa Ahmedom Šarićem, tragajući za bosanskim pričama u ovim udaljenim krajevima svijeta. Ovim putopisom djelimično su obrađeni Anadolija, Sjeverna Mezopotamija, Transjordanija, Hidžaz i Nedžd.

Ridžal pojašnjava da je tragao za tri velike teme gdje se jedna ticala kulturoloških identitetskih veza između našeg tla i velikih gradova na putu svile a druga se odnosila na građevine materijalnog naslijeđa koje su Bošnjaci ostavljali širom Istoka.

- To je jedna spekakularna neistražena tema i ja sam ponosan što ova knjiga donosi priče o 27 građevina koje su Bošnjaci podigli u zemljama kroz koje sam putovao. Dođete u jedan Dijarbakir na jugoistoku Turske i tu obiđete tri džamije koje su podigli Bošnjaci, hamam našeg Behram paše Sokolovića i druge, jer naši ljudi su ostavili izuzetan trag širom Istoka i želio sam da podsjetim i širu bh. javnost na to kakav smo mi trag nekada ostavljali u imperiji koja je doslovno upravljala svjetskim procesima u to doba - pojasnio je on.  

Dodaje da je treća važna tema kojom se bavio ticala migracija naših ljudi ka Istoku.

- Tragali smo za potomcima Bošnjaka koji su nekada davno napustili BiH i migrirali ili u Anadoliju ili Mezopotamiju, Palestinu, Jordan ili Saudijsku Arabiju. Uspjeli smo pronaći te ljude i bili šokirani saznavši da neki od njih, iako je riječ o četvrtoj, petoj ili čak šestoj generaciji, još uvijek pričaju čak i bosanski jezik – navodi Ridžal.  

Kaže da je s ovim djelom ispunjena jedna praznina našeg historijskog pamćenja dodajući da je to posebno učinjeno pronalaskom potomaka bosanskih muhadžera koji su iz Hercegovine dolaskom Austrougarske migrirali u Palestinu.

- To je jedna od najvećih kolektivnih seoba Bošnjaka dolaskom AU kada je između 70 i 100 porodica iz Hercegovine odnosno Trebinja, Stoca, Čapljine, Mostara, Počitelja otišlo u Palestinu. Živjeli su u starom rimskom naselju Cezarei do 1948. godine kada su ponovo prognani iz svojih kuća i uspjeli smo pronaći potomke tih ljudi a među njima i one koji još uvijek pričaju bosanskim jezikom. Nevjerovatno je u kojoj mjeri su uspjeli sačuvati taj identitet iako već 150 godina nisu ovdje. Nastoje da se žene i udaju između sebe, zadržali su i elemente kulture, ishrane jer jedu burek, zeljanicu, bosanski lonac, u svakoj kući smo našli sliku Starog mosta kao izgubljenu sliku domovine - pojasnio je on.

Uticaji islamske civilizacije na bosanski prostor bili su i ostali izrazito važni za oblikovanje ukupne bosanske kulturne tradicije. Međutim, to je samo jedan aspekt našeg tradicijskog naslijeđa koji je obrađen u putopisnoj knjizi ”Tragom bosanskih priča Istoka” - poruke su sa promocije.

federalna.ba/Fena