Kako se bira novi Papa i šta je zapravo konklava

Papa Franjo preminuo je u 88. godini, nakon 12 godina na čelu Rimokatoličke crkve. Njegova smrt pokrenula je stoljećima star proces izbora novoga Pape.

Papa je poglavar Katoličke crkve. Rimokatolici vjeruju da on predstavlja direktnu poveznicu s Isusom Kristom. Smatra se živim nasljednikom svetog Petra, koji je bio prvi među Kristovim učenicima, apostolima. Zbog toga ima potpunu i neograničenu vlast nad cijelom Katoličkom crkvom te predstavlja važan izvor autoriteta za otprilike 1,4 milijarde katolika u svijetu.

Iako mnogi katolici za duhovno vodstvo često posežu za Biblijom, mogu se osloniti i na Papina učenja, koja oblikuju vjerovanja i praksu unutar Crkve. Oko polovine svih kršćana u svijetu su rimokatolici. Druge kršćanske denominacije, uključujući protestante i pravoslavce, ne priznaju Papin autoritet.

Papa živi u Vatikanu, najmanjoj nezavisnoj državi na svijetu, koja je okružena italijanskom prijestolnicom Rimom. Papa ne prima plaću, ali svi su mu troškovi putovanja i života pokriveni iz vatikanskog budžeta.

-Što se događa kad Papa umre? Papa Franjo je i to promijenio-

Pogreb Pape tradicionalno je bio raskošna ceremonija, ali Papa Franjo nedavno je odobrio planove kojima se cijeli postupak pojednostavljuje. Prijašnji pape bili su pokapani u tri sanduka, od čempresa, olova i hrasta. Papa Franjo odlučio se za jednostavan drveni lijes obložen cinkom.

Također je ukinuo tradiciju izlaganja tijela Pape na uzdignutoj platformi, poznatoj kao katafalk, u Bazilici svetog Petra. Umjesto toga, ožalošćeni će moći odati počast dok tijelo ostaje u lijesu s uklonjenim poklopcem.

Franjo će također biti prvi Papa u više od jednog stoljeća koji će biti pokopan izvan Vatikana. Bit će pokopan u bazilici Santa Maria Maggiore (Bazilika svete Marije Velike), jednoj od četiriju glavnih papinskih bazilika u Rimu. Bazilika je crkva kojoj je Vatikan dodijelio posebno značenje i povlastice. Glavne papinske bazilike imaju posebnu vezu s Papom.

-Ko bira novog Papu?-

Novog Papu bira najviši krug dužnosnika Katoličke crkve, poznat kao Kardinalski zbor. Svi su muškarci, imenovani izravno od Pape, a obično su i zaređeni biskupi. Trenutno Katolička crkva ima 252 kardinala, od kojih 138 ima pravo glasa pri izboru novog Pape. Ostali su stariji od 80 godina pa ne mogu sudjelovati u glasanju, ali mogu sudjelovati u raspravama o tome ko bi trebao biti izabran.

Kako se bira Papa i što je konklava? Kad Papa umre (ili podnese ostavku, kao što je to učinio Benedikt XVI. 2013.), kardinali se okupljaju na sastanku u Vatikanu, nakon čega slijedi konklava, kako se naziva sam izbor. Tokom razdoblja između Papine smrti i izbora njegova nasljednika, Crkvom upravlja Kardinalski zbor. Izbor se odvija u potpunoj tajnosti unutar Sikstinske kapele, koju je oslikao Michelangelo.

Pojedini kardinali glasaju za svog kandidata sve dok netko ne dobije potrebnu većinu, što može potrajati više dana. U prošlim stoljećima glasanje je znalo trajati sedmicama, pa čak i mjesecima, a neki kardinali su tokom konklava i preminuli. Jedini znak o toku izbora dolazi u obliku dima koji dvaput dnevno izlazi iz dimnjaka nakon spaljivanja glasačkih listića. Crni dim znači da izbor nije uspio. Bijeli dim označava da je novi Papa izabran.

-Kako se objavljuje ko je novi Papa?-

Nakon što se pojavi bijeli dim, novi Papa obično izlazi na balkon s pogledom na Trg svetog Petra unutar jednog sata. Najstariji kardinal koji sudjeluje u konklavi tada objavljuje odluku riječima Habemus Papam, što na latinskom znači imamo Papu.

Zatim najavljuje ime novog Pape, odnosno ime koje je odabrao za svoj pontifikat, a koje ne mora biti njegovo izvorno ime. Na primjer, Papa Franjo je rođen kao Jorge Mario Bergoglio, ali je za svoje papinstvo uzeo novo ime u čast svetog Franje Asiškog.

-Ko može postati Papa?-

Teoretski, svaki rimokatolički muškarac koji je kršten može biti izabran za Papu. U praksi, međutim, kardinali gotovo uvijek biraju jednog od sebe.

Kad je papa Franjo, rođen u Argentini, izabran na prethodnoj konklavi 2013., postao je prvi poglavar Katoličke crkve iz Južne Amerike, regije koja čini otprilike 28 % svjetskih katolika. No, historija pokazuje da kardinali znatno češće biraju Papu iz Evrope, posebno iz Italije. Od ukupno 266 papa izabranih do danas, čak 217 dolazilo je iz Italije.

federalna.ba/Hina