Kako pomoći privrednicima da se prilagode primjeni CBAM mehanizma i održe konkurentnost?

U organizaciji Udruženja poslodavaca Zenica održan je seminar o "Mehanizmu prekograničnog poravnanja emisija ugljika (CBAM) – utjecaj na poslovanje kompanija u Bosni i Hercegovini i način izrade izvještaja o emisijama“. Riječ je o dijelu projekta "Lokalni ekonomski razvoj u BiH“ koji se provodi u 11 općina i gradova iz Zeničko-dobojskog kantona i Republike Srpske. Cilj je pomoći domaćim privrednicima u procesu prilagodbe da bi se nakon primjene CBAM mehanizma održala konkurentnost.

Primjena CBAM Mehanizma prekograničnog poravnanja emisija ugljika za domaću privredu koja je orijentisana ka izvozu bit će dodatno opterećenje od 1. januara 2026. godine zbog plaćanja takse, odnosno kupovine certifikata za emisiju ugljika.

“To je zaštita svojih kako bismo mi bili nešto manje konkuretni. Međutim, na nama je da se prilagodimo. Ukoliko nemamo u vlastitoj proizvodnji potvrdu ili zakonski dokaz da nam je karbonski otisak manji, taj dio moramo plaćati prilikom izvoza ili ako ne platimo, onda će uvoznik obračunavati”, objašnjava Nedim Fejzić, direktor kompanije Green Power Solutions Zenica.

Do tog perioda potrebno je uraditi određene prilagodbe te će privrednici koji proizvode čelik, željezo, električnu energiju, aluminij, vodik i vještačka đubriva morati raditi određenu vrstu izvještaja.

“Kako bi se utvrdilo koja je to emisija ugljika koju oni u svojim proizvodnim procesima emituju i koliko je sadržana u proizvodima koje izvoze u EU. Ovaj seminar ima za cilj upoznati naše privrednike kako raditi te izvještaje”, kazala je Senaida Turkić, predsjednica Udruženja poslodavaca Zenica.

Kompanije koje u procesu proizvodnje stvaraju veliku količinu ugljika morat će kupovati certifikate, kojima će pokrivati dodatne emisije ugljika.

“To znači da ćemo u narednih 12 mjeseci morati da nađemo način kako da smanjimo troškove jer ti troškovi dodatnih certifikata će značiti da će i proizvodi poskupjeti koje ćemo izvoziti i da je pitanje koliko bismo onda bili konkurentni na evropskom tržištu”, ističe Željko Karanović, voditelj projekta Lokalnog ekonomskog razvoja u BiH.

No, dodatni problem za privrednike je činjenica da naša zemlja nema zakonsku regulativu koja bi omogućavala plaćanje CBAM takse u Bosni i Hercegovini.

“Da BiH ima jedan fond u koji se slijevaju ta sredstva i koja se koriste kasnije u procesu dekarbonizacije, tako da na ovaj način naši privrednici faktički plaćaju dekarbonizaciju zemalja uvoznica umjesto BiH”, napominje Turkić.

Proces prilagodbe za uvođenje CBAM mehanizma je za bh. privredu ujedno i prilika da unaprijedi proizvodni proces te poboljša njihovu konkurentnost. I upravo zbog toga će domaća privreda biti na ispitu na koji način smanjiti emisije ugljika, što će značiti direktno i smanjenje troškova.

federalna.ba