Prilog Mirande Fejzagić

Južna interkonekcija sutra pred federalnim zastupnicima

Vlada Federacije BiH više puta je zatražila odgodu sjednice, jer, kako su naveli, prijedlog dopune Zakona o porezu na dohodak koji je na dnevnom redu treba dodatno usaglasiti zbog pristiglih amandmana, posebno onih koji dolaze iz Udruženja poslodavaca. Pored toga, predloženu dopunu nije prihvatio ni Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma. Predsjednik Odbora Admir Čavalić smatra da bi primjena takve dopune, koja se odnosi na mogućnost isplate neoporezivih 200 maraka radnicima, mogla izazvati niz negativnih efekata, uključujući i mogućnost da radnicima zapravo budu snižene plate. Ministarstvo finansija očekuje i negativan utjecaj na prihode od poreza na dodanu vrijednost za 5 posto te da će izazvati smanjenje doprinosa za sedam posto. Čavalić također upozorava da je sporna formulacija dodjele sredstava „za radni učinak“, jer može voditi ka diskriminaciji radnika:

 Ako imate ovaj minimalac od 619 maraka, koliko je sad u Federaciji, vjerovatno da zakonski on ide na 700 maraka i to je ono što će banka prepoznati ako dižete kredit. To još prepoznaje Federalni zavod za statistiku, Poreska uprava, dakle to je vaša neto plata. I to je jedino povećanje što se tiče vaših formalnih prihoda, e sad, zato se ovdje govori o minimalnim primanjima, a ne minimalnoj plati. Znači, ovih 200 maraka neoporezivo se ne veže za PIO sistem, ne veže se za  vašu osnovnu platu u smislu unapređenja vaše kreditne sposobnosti i inače, za sada, a možda se promijeni, jer Vlada najavljuje uredbu u januaru, za sada to je nešto kao topli obrok. Znači, možete da ga dobijete u jednom iznosu, možete da dobijete manje, možete da ga ne dobijete ili možete da dobijete u formi bonova za menzu.

Federalni ministar finansija Toni Kraljević kazao je da je ovo privremena mjera, koja bi bila na snazi do kraja iduće godine:

Omogućava se izuzeće dijela prihoda od poreskog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima, a priča se vezuje prije svega za radni učinak, da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz taj dio bez poreske presije. Taj zakon je temporalnog karaktera, dakle od stupanja na snagu, nadam se da će to biti prvi siječnja do 31. 12. 2025. Sama temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade ka kompletiranju onoga što nazivamo poreska reforma, a što se krenulo s online fiskalizacijom.

Na dnevnom redu sjednice mogao bi se naći i Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji. Riječ je o projektu od državnog značaja, koji bi Bosni i Hercegovini omogućio alternativni izvor snabdijevanja plinom iz Azerbejdžana. Projekat je usporio HDZ BiH, nastojeći da iz njega eliminiše kompaniju BH Gas i formira kompaniju „južna interkonekcija“ sa sjedištem u Mostaru. Američki ambasador nedavno je ponovo oživio projekat, ističući da zakon mora biti usvojen do kraja godine, bez obzira na HDZ. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković:

Mislim da smo na tragu da ovaj zakon u najskorije moguće vrijeme dođe na naše klupe i da riješimo ovu dilemu, odnosno ovaj problem koji je prisutan već evo duže od godinu dana.

Na prijedlog ovog zakona, koji je u parlamentarnoj proceduri, Naša stranka uputila je amandmane, koji su rezultat rada i širokih konsultacija s domaćim i međunarodnim ekspertima, ali i kolegama iz vlasti i opozicije.