Jedan od uslova na evropskom putu: Zakon o Sudu BiH, Dvije verzije u dva parlamentarna doma

Prilog Irena Antić

Sve je manje nade da će do isteka roka, a to je mjesec juni, Bosna i Hercegovina ispuniti preostale uslove na putu za otpočinjanje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, a to je usvajanje Zakona o Sudu BiH i Zakona o VSTV-u. Nijedan od tri prijedloga Zakona o Sudu BiH nije usvojen, iako su prijedlog zastupnika u državnom Parlamenta Peđe Kojovića i delegatkinje u Domu naroda Marine Pendeš, trebali biti razmatrani na sjednicama ove sedmice. Nakon Misije OSCE-a, u vezi sa ovim pitanjem, oglasila se i Delegacija Evropske unije u našoj zemlji.

Zahtjev da se Prijedlog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Predrag Kojović, razmatra po hitnom postupku na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH, prije dva dana, nije prihvaćen. Nakon što je predlagač zahtjev povukao, Dom je odlučio da se ovaj Prijedlog razmatra po skraćenom postupku. Sjednica Doma naroda, na kojoj je trebao biti razmatran Prijedlog zakona HDZ-a BiH, odnosno, Marine Pendeš, prekinuta je. Prijedlog zakona o Sudu BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara, odnosno, resorni ministar Davor Bunoza, nije se našao na dnevnom redu. Mnogi upozoravaju da usvajanje zakona, kakav je predložila Trojka, nije ispunjavanje obaveza na evropskom putu BiH, već politička trgovina sa antievropskim posljedicama, koje se ogledaju u smanjenju ovlasti državnog Suda i razgradnji pravosudnog sistema i države BiH. Na ovaj prijedlog, ranije je reagirala Misija OSCE-a u BiH. Naveli su da aktuelne odredbe Člana 7. stav 3. tačke A i B važećeg Zakona, treba zadržati, a izostavljene odredbe, vratiti u predloženi pravni okvir. Predlagač Peđa Kojović iznenađen je reakcijom OSCE-a. Demantira navode da će novi zakon ugroziti procese u predmetima ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza, ne slaže se sa prigovorima OSCE-a na prijedlog zakona o Sudu BiH.

Delegat u Domu naroda državnog Parlamenta Šefik Džaferović, kazao je da su „Prijedlozi evropskih zakona, Zakona o Sudu BiH i Zakona o VSTV-u, puni manjkavosti.“ Sjednica ovog Doma, jučer je prekinuta, a na dnevnom redu trebao je biti Prijedlog Zakona o Sudu BiH, čiji je predlagač Marina Pendeš.

Tri prijedloga zakona o Sudu BiH, ne razlikuju se mnogo, osim u vezi sa sjedištem Apelacionog odjela Suda. Prijedlog Trojke su Pale, prijedlog HDZ-a BiH Istočno Novo Sarajevo, dok prijedlog resornog Ministarstva to pitanje ne precizira. U međuvremenu, predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović predložio je da sjedište drugostepenog suda bude u Mostaru kao kompromisno rješenje "jer se u BiH često kompromisi prave preko Hrvata". Usvajanje  Zakona potrebno je radi jačanja pravne sigurnosti i rada pravosuđa, posebno u borbi protiv teškog kriminala, stav je Delegacije EU u BiH. Kao glavna pitanja označeni su: uspostava zasebnog drugostepenog apelacionog tijela radi jačanja nezavisnosti sudskog preispitivanja odluka Suda Bosne i Hercegovine i krivična nadležnost, za koju je Venecijanska komisija preporučila da se dodatno precizira, s obzirom da je Ustavni sud BiH u svojoj odluci utvrdio da važeća odredba može u određenim slučajevima dovesti do kršenja ljudskih prava ako se ne primjenjuje pravilno.