Izvještaj sačinjen, ali odlagalište s lokacije Trgovska gora nije izmješteno

Prilog Amre Ličina

Odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada u blizini granice Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, na lokaciji Trgovska gora, u hrvatskoj općini Dvor, izazvalo bi niz problema, uključujući i mogući novi talas odlaska stanovništva. Navodi se to u Izvještaju o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti u BiH, koji je uradila Državna regulatorna agencija za radijacionu i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine, u kojem je tretiran i slučaj "Trgovska gora", zaključno s novembrom 2021.

U Izvještaju o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti u BiH naveden je niz potencijalnih opasnosti ukoliko sporni otpad bude skladišten na Trgovskoj gori. Izgradnja takvog postrojenja na granici sa BiH stvara posebnu zabrinutost usljed nedavnih zemljotresa u okolini Petrinje i Gline.

"Mogući rizik od incidenata i akcidenata koji bi mogli nastati usljed zemljotresa, pomjeranja tla, poplava, požara i eventualnog ispuštanja radionuklida u okolinu stvara posebnu zabrinutost kod stanovništva BiH, a posebno onog uz donji tok rijeke Une", navedeno je u Izvještaju.

Hrvatska mora dokazati da će eventualno izgraditi objekt na ovom prostoru u kojem će čuvanje radioaktivnog otpada biti bezopasno s gledišta tektonskih pomjeranja tla.

"Ulaz u objekat eventualnog odlagališta radioaktivnog otpada na makrolokaciji Trgovska gora nalazi se na samo 950 metara od rijeke Une, a lokacija na kojoj se namjerava praviti novo skladište za radioaktivni otpad je samo 2.800 m od granične rijeke Une i vodozahvata uz opštinu Novi Grad i u neposrednoj blizini ušća rijeke Sane u Unu. Na taj način obezvrijedio bi se cijeli prostor", ističe se u Izvještaju.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja "Green team" Novi Grad, navodi da Izvještaj suštinski sumira osnovu problematike slučaja "Trgovska gora", ali, kako napominje, važno je, između ostalog, podsjetiti dvije stvari.

„Hrvatska je potrošila električnu energiju čijom proizvodnjom je nastao problematični radioaktivni otpad, tako da praktično imamo slučaj da je Hrvatska koristila benefite električne energije, a rizike i posljedice korištenja ovakvih izvora prebacuje Bosni i Hercegovini. Uz to, kada dodamo da građani i BiH kao država ne žele svojevoljno da prihvate rizike koje nose radioaktivni materijali uz rijeku Unu, dolazimo do apsurda gdje se struka, etika i praksa omalovažavaju zarad političkih odluka u Hrvatskoj“, kaže Crnković.

Crnković se osvrnuo i na rad pravnog tima Bosne i Hercegovine kao i moguće iseljavanje građana iz ovog dijela zemlje.

„Pravni tim Bosne i Hercegovine postoji već godinu dana i za tu godinu nije napravio nijedan konkretan rezultat. A ukoliko bi radioaktivni i drugi opasni otpadi završili na Trgovskoj gori, značilo bi to još intenzivniji egzodus stanovništva s ovih područja. Nadam se da će prevladati razum, jer su na kocku stavljeni životi budućih generacija, kako na našem području, tako i šire“, ističe Crnković.

„Ono na čemu ćemo mi insistirati jeste da se lokacija pomakne najmanje 30 kilometara od granične linije s obzirom na to da ova lokacija svojim uticajem pokriva dvije trećine površine teritorije Bosne i Hercegovine“, rekao je načelnik Opštine Novi Grad Miroslav Drljača.

Sve ove činjenice dodatno pojačavaju bojazan stanovništva za budućnost života u ovom kraju, a u isto vrijeme su obeshrabrujuće i za povratak prognanog stanovništva, a negativno utiču i na ovdašnje te dolazak stranih investicija.