Izdavačka kuća Buybook: Projekt očuvanja i promoviranja Sušićevog književnog naslijeđa

U izdanju Buybooka uskoro će biti objavljena kapitalna djela – roman "Tale" i polemička knjiga "Parergon" – koja su posljednji put objavljena u Sarajevu 1980. godine. Ova dva djela bit će objavljena u jednoj knjizi, u ediciji Sandook koju uređuje Selvedin Avdić i uz pogovor Tarika Haverića.

 

Derviš Sušić je bio bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar i romansijer. Rođen je u Vlasenici 3. srpnja 1925. godine. Gimnaziju je pohađao u Tuzli, a Učiteljsku školu u Sarajevu. Bio je učesnik NOR-a od 1942. godine. Poslije rata radio je kao učitelj u Srebrenici i Tuzli, urednik Oslobođenja, Omladinske riječi i vojnog lista Front. U Tuzli je radio kao upravnik Istorijskog arhiva Tuzla, referent za kulturu i narodno prosvjećivanje, upravnik Narodne biblioteke Tuzla i dramaturg u Narodnom pozorištu Tuzla. Također je imenovan za savjetnika u Centralnom Komitetu SK BiH u Sarajevu. Bio je predsjednik Udruženja književnika BiH, te član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Dobitnik je niza visokih društvenih priznanja. Umro je u Tuzli, 1. septembra 1990. godine.

Bio je vrlo plodan autor, a u njegovom opusu se mogu naći raznovrsne teme koje portretiraju različita razdoblja s motivima iz daleke prošlosti, doba revolucije i poratna razdoblja.

Svoj stvaralački rad započinje romanima o Danilu, "Ja Danilo" i "Danilo u stavu mirno". 1964. godine Ja danilo doživljava dramatizaciju i tako se okreće Sušićevo stvaralaštvo prema dijaloškim scenama. Uz dramu, bavi se i drugim žanrovima kao što su radio i televizijske drame, televizijski serijali.

Neka od prezentativnih djela su: "Ja, Danilo", "Jesenji cvat", "Veliki vezir", "Baja i drugovi", "Drugarica Historija"… U TV dramaturgiji istakao se djelima "Stijena i Bijeg". Istakao se i scensko- muzičkim programom Cvijet za čovjekoljubje, koja je jedna od najznačajnijih poratnih tvorevina tog žanra.

U njegovim djelima naglašen hronološki princip prikazivanja osnovne radnje. Radnja se prikazuje tako da je dominantno oblikovanje dramskih lica i uspostavljanjem odnosa među njima.

Iako se bavio povijesnim temama u djelima kao što su "Veliki vezir", "Posljednja ljubav Hasana Kaimije i Teferič", piše i djela koja tematiziraju suvremenu problematiku. Neka od tih djela su "Ne čekajući Mijata", "Jesenji cvat" i "Profesionalci".

Sva zanimanja Derviša Sušića bila su vezana za kulturu, koju je živio u punom smislu te riječi. Radio je puno i ostavio trajan trag u prozi, dramskim djelima, televizijskim dramama i serijama.

O sebi je napisao: “Rođen sam u Vlasenici trećega juna godine 1925.godine. Otac mi bijaše islamski sveštenik koji je svaku umnu knjigu smatrao svetinjom koju valja čuvati u kući i po nekoliko puta čitati, pa kad se shvati, opet je lijepo smjestiti da je pri ruci, ako se nauk iz nje smetne s uma, a zatreba. Majka – domaćica, znala je pričati ljepše neko što ja danas umijem pisati. Njene priče nisu bile tanana tkanja bajki, nego uzbudljivi vezovi činjeničkih rijeka što ih je zapamtila od starijih, a ovi od svojih prethodnika.”

federalna.ba