Island prekida kontroverznu praksu lova na kitove
Islandska vlada saopštila je da obustavlja ovogodišnji lov na kitove do kraja augusta zbog zabrinutosti za dobrobit životinja, što je potez koji će vjerovatno okončati ovu kontroverznu praksu.
Grupe za prava životinja i ekolozi pozdravili su ovu odluku, a Humane Society International je to nazvao "velikom prekretnicom u suosjećajnom očuvanju kitova".
"Odlučio sam da obustavim kitolov" do 31. augusta, rekao je ministar hrane Svandis Svavarsdottir u izjavi, nakon što je u izvještaju koji je naručila vlada zaključeno da lov nije u skladu sa islandskim Zakonom o dobrobiti životinja. Nedavno praćenje lova na kitove od strane islandske Uprave za hranu i veterinarstvo pokazalo je da ubijanje životinja traje predugo na osnovu glavnih ciljeva Zakona o dobrobiti životinja.
Šokantni video snimci koje je emitovala veterinarska uprava prikazuju agoniju kita dok su ga tokom pet sati lovili. „Ako vlada i korisnici licenci ne mogu da garantuju uslove za dobrobit, ove aktivnosti nemaju budućnost“, rekao je ministar. Zemlja ima samo jednu preostalu kompaniju za lov na kitove, Hvalur, a njena dozvola za lov na kitove ističe 2023. Druga kompanija je ugašena 2020., rekavši da više nije profitabilna.
Sezona lova na kitove na Islandu traje od sredine juna do sredine septembra, a sumnja se da bi Hvalur krenuo na more tako kasno u sezoni.
Godišnje kvote dozvoljavaju ubijanje 209 kitova perajaca – drugog po dužini morskog sisara nakon plavog kita – i 217 kitova minca, jedne od najmanjih vrsta. Ali ulov je drastično opao posljednjih godina zbog sve manjeg tržišta za meso kitova. Island, Norveška i Japan jedine su zemlje na svijetu koje su nastavile lov na kitove, te su suočene s žestokim kritikama ekologa i zaštitnika prava životinja.
"Ne postoji human način da se ubije kit na moru, i zato pozivamo ministra da to učini trajnom zabranom", rekao je izvršni direktor Humane Society International za Evropu, Ruud Tombrock.
“Kitovi se već suočavaju s toliko ozbiljnih prijetnji u oceanima zbog zagađenja, klimatskih promjena, zaplitanja u riblje mreže i udara brodova, da je okončanje okrutnog komercijalnog lova na kitove jedini etički zaključak.”
Robert Read, šef Sea Shepherd UK-a, rekao je da je ta odluka također "veliki udarac" za druge nacije koje love kitove. “Ako se kitolov ovdje ne može obavljati na human način... onda se ne može humano obavljati nigdje.”
“Kitovi su arhitekti okeana. Oni pomažu u jačanju biodiverziteta, pomažu u borbi protiv klimatskih promjena utječući na proces kruženja ugljika”, dodao je.
Protivljenje kitolovu je u porastu na Islandu, a većina je sada za odustajanje od te prakse.
Istraživanje objavljeno početkom juna pokazalo je da se 51% Islanđana protivi lovu, dok ih je 29% za, među kojima su uglavnom oni stariji od 60 godina. Island je vijekovima u velikoj mjeri zavisio od ribolova i lova na kitove.
Ali u protekle dvije decenije njegova turistička industrija, uključujući obilaske za promatranje kitova, procvjetala je – a dva ključna sektora privrede imaju različite interese.
Japan, daleko najveće tržište za meso kitova, nastavio je komercijalni kitolov 2019. nakon tri decenije pauze, drastično smanjivši potrebu za uvozom s Islanda.
federalna.ba/AFP