IOM: Sve veći broj migranata u BiH traži posao

Migranti igraju sve važniju ulogu na tržištima rada s visokim dohotkom, pokazuju podaci koje je objavila Međunarodna organizacija rada u Ženevi (Geneva). Iako smo daleko ispod standarda razvijenih zemalja, sve je veći broj migranata koji traže zaposlenje i ostanak u našoj zemlji. Migracije se sada odvijaju na drugačiji način, potvrdili su iz Međunardone organizacije za migracije (IOM) povodom 18. decembra, Međunarodnog dana migranata.

Iako u posljednjem periodu u manjem broju, migranti i dalje dolaze i borave u našoj zemlji mada najčešće očajnički pokušavaju da nastave putovanje ka zemljama Evropske unije. Krijumčari u tom pokušaju na njihovoj muci zarađuju basnoslovne iznose, obećavajući prelazak granica. Iz svojih država porijekla do BiH putuju u prosjeku 520 dana. Za ilegalne prelaske preko granice plaćaju velike sume. Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH:

„Mi trenutno u našim centrima imamo oko 900 migranata, a kapacitet sva četiri centra je pet hiljada. Ta brojka govori da se smanjila ruta prolaska migranata preko Bosne i Hercegovine.“

Većina ilegalnih migranata u našoj zemlji u prosjeku boravi 34 dana, a najčešće dolaze iz Maroka, Sirije, Afganistana i Alžira. Međutim, osim ilegalnih migranata koji su smješteni u privremene migrantske centre, Bosna i Hercegovina, uprkos činjenici da je daleko ispod standarda razvijenih zemalja, za sve veći broj legalnih migranata postaje radna destinacija. Almin Imamović, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima:

„Trenutno imamo oko 15 hiljada stranaca u legalnom boravku u BiH od čega se šest hiljada odnosi na strance koji imaju odobren  boravak po osnovu rada, najviše iz Turske, Srbije i Kine, a imamo određeni broj stranaca iz Bangladeša, Nepala i Indije.“

Statistika pokazuje da je skoro svaki četvrti radnik u Evropi migrant, odnosno osoba koja radi u zemlji koja nije njegova domovina. Bosna i Hercegovina daleko je ispod tog prosjeka, ali samo prošle godine je izdato 3.000 radnih dozvola za migrante. Laura Lungarotti, šefica misije IOM BiH:

„Poslodavci u BiH traže da zaposle radnike sa različitim vještinama i BiH se suočava sa potrebom donošenja politika koje će omogućiti stranim radnicima da dođu, da se integriraju i daju doprinos bosanskom društvu.“

Nedostatak radne snage problem je domaćim privrednicima, posebno izvoznicima. U posljednje dvije godine, bez obzira na to što na evidencijama službi za zapošljavanje postoji određeni broj nezaposlenih osoba sa deficitarnim zanimanjima, oni su, ističu poslodavci, u evidencijama zbog zdravstvenog osiguranja i drugih eventualnih socijalnih naknada. Dolazak stranih radnika u BiH je poželjan, smatraju, međutim, procedura uvoza stranog radnika je komplicirana i traje minimalno šest, a u prosjeku deset mjeseci, te poslodavci traže jednostavnije i brže procedure. Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca:

„Najmanje dvije godine pokušavamo da ukažemo na taj problem da se te stvari moraju liberalizirati, inače ćemo doći u situaciju  da naša ekonomija počne da pada. Nažalost, nemamo velikih pomaka.“

Također, treba podsjetiti da se iz Saveza samostalnih sindikata BiH protive povećanju kvote uvoza radne snege u BiH i  pojednostavljivanju postupka dobijanja radnih dozvola za strance. Tvrde da bi time bila dodatno smanjena cijena rada na ovim prostorima te da je masovan odlazak bh. radnika posljedica loših uslova kod velikog broja poslodavaca.