Investicija u budućnost: Kanton Sarajevo podržava uspostavu superračunara

Dok se regija bori sa ekonomskim izazovima i odlivom mozgova, Sarajevo pravi revolucionarni korak koji može promijeniti lice bosanskohercegovačke nauke. Pet miliona eura ulaganja u prvi superračunar u zemlji predstavlja ambiciozan skok u budućnost koji bi mogao posramiti mnoge razvijene zemlje.

Vlada Kantona Sarajevo, na prijedlog Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade, dala je zvaničnu saglasnost Univerzitetu u Sarajevu za uspostavljanje i izgradnju Univerzitetskog naučnoistraživačkog High-Performance Computing sistema - prvog superračunara u Bosni i Hercegovini. Imenovana je i radna grupa zadužena za realizaciju ovog strateškog projekta.

High-Performance Computing sistem predstavlja najnapredniju računarsku tehnologiju za rješavanje kompleksnih problema u širokom spektru naučnih i istraživačkih područja. Njegovi kapaciteti su nezamjenjivi u naučnim istraživanjima, vremenskim prognozama, računarskoj biologiji i bioinformatici, vazduhoplovnom inženjerstvu, razvoju vjestačke inteligencije i biomedicinskim simulacijama. Također nalazi primjenu u finansijskom modeliranju i predviđanju, istraživanju genoma, opštem inženjerstvu i naprednim analizama podataka.

Strateški značaj ovog projekta za Kanton Sarajevo ne može se precijeniti. Planirano partnerstvo sa IT sektorom osigurat će maksimalnu iskorištenost procesnih kapaciteta HPC sistema i uspostaviti direktnu vezu između javnog i privatnog sektora. Posebno je značajno što će kapaciteti superračunara biti dostupni kolegama sa drugih univerziteta širom Bosne i Hercegovine, čime će Univerzitet u Sarajevu postati centralni hub istraživačkih aktivnosti u zemlji.

Glavni ciljevi projekta fokusiraju se na jačanje naučnoistraživačkih kapaciteta Univerziteta i promoviranje razvoja inovacionog ekosistema u Kantonu Sarajevo. Ovaj pristup može značajno povećati kompetitivnost regiona u privlačenju mladih talenata i istraživačkih projekata.

Univerzitet u Sarajevu ovom projektu pristupilo je u saradnji sa Univerzitetom u Mariboru na osnovu potpisanog Memoranduma o razumijevanju. Za pokretanje procedura i prvu fazu projekta osigurana su inicijalna sredstva iz vlastitih prihoda UNSA, dok se okvirni troškovi uspostave i izgradnje procjenjuju na približno pet miliona eura.

Ovaj pionirski korak može predstavljati prekretanicu za bosanskohercegovačku nauku i tehnologiju, ali postavlja se ključno pitanje održivosti i dugoročne strategije. Hoće li ovaj ambiciozni projekt uspjeti zadržati domaće talente i privući međunarodne istraživače, ili će ostati izolovan projekt bez šireg uticaja na tehnološki razvoj zemlje? Uspjeh ovog projekta mogao bi poslužiti kao model za slične inicijative u regionu, ali takođe testirati ozbiljnost institucionalnih obveza prema naučnoistraživačkom radu.

M.O.