Hunn i Camić povodom 75 godina Ženevskih konvencija: Čak i ratovi imaju granice

 Povodom 75 godina Ženevskih konvencija ambasador Švicarske u Bosni i Hercegovini Daniel Hunn i šef Delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta/križa (MKCK) u BiH Elmir Camić u zajedničkoj kolumni podsjećaju da su Ženevske konvencije zajedničko naslijeđe čovječanstva, te da je to humanitarni odgovor na izazove oružanih sukoba.

Čak i ratovi imaju granice, podsjećaju, a one su definisane međunarodnim humanitarnim pravom i proizlaze iz Ženevskih konvencija.

- Univerzalno ratificirane, ove konvencije simboliziraju globalni konsenzus da čak i usred brutalnosti rata moraju postojati pravila koja ograničavaju njegovo razorno dejstvo na ljude. Kada se poštuju, ta pravila spašavaju živote i čuvaju ljudsko dostojanstvo - navode Hunn i Camić.

Danas, u oko 120 oružanih sukoba koji se trenutno dešavaju širom svijeta, a u koje je uključeno više od 60 država i oko 120 nevladinih oružanih grupa, pravila ratovanja su relevantnija više nego ikad.

- Važno je zaštititi sve osobe pogođene oružanim sukobima i osigurati da se svi, pa i neprijatelji, doživljavaju i vide kao ljudska bića. To uključuje zaštitu osoba koje ne učestvuju ili više ne učestvuju u neprijateljstvima, kao što su, civili, ranjenici, bolesnici, ratni zarobljenici, sanitetsko i vjersko osoblje. Važno je upamtiti da se svaka država na svijetu slobodno i dobrovoljno obvezala da će poštovati Ženevske konvencije. Ovo je jedinstveni skup pravila oko kojih se svi slažemo. Ipak, iako su konvencije univerzalno ratificirane, one se nažalost ne primjenjuju univerzalno. Države i strane u sukobima, treba da prednjače svojim primjerom - navodi se u kolumni. 

Hunn i Camić ističu da mirno rješavanje sukoba uvijek mora biti prioritet. "Kao potpisnice ovih konvencija, države su u obavezi prvenstveno tražiti mirna rješenja i, ukoliko do sukoba dođe, ublažiti patnju civila. Mir je oduvijek bio primarni cilj stvaranja međunarodnog humanitarnog prava, a vjerna primjena ovih pravila ključna su za jačanje napora za okončanje oružanih sukoba".

Nažalost, ističu, još uvijek se sjećamo razornih učinaka i patnje stanovništva uzrokovanih nepoštivanjem međunarodnog humanitarnog prava tokom rata u Bosni i Hercegovini. Gotovo 30 godina nakon završetka rata, zemlja se i dalje suočava s njegovim posljedicama. Više od 7.600 ljudi još uvijek se vodi kao nestalo, a za 838 km2 teritorije BiH se i dalje sumnja da je zagađeno minama. Konstantne prijetnje sigurnosti civilnog stanovništa i prepreke napretku društva naglašavaju tragično nasljeđe rata.

Međunarodni dogovor o pravilima koja ograničavaju ljudske žrtve u ratovima, smatraju Hunn i Camić, ne treba podcjenjivati, a 75. godišnjica Ženevskih konvencija služi kao podsjetnik da, bez obzira na okolnosti, poštivanje ljudskog dostojanstva, suosjećanje i empatija trebaju voditi naše postupke.

-U polariziranom svijetu u kojem danas živimo, od temeljne je važnosti da države ponovno potvrde zajedničku predanost humanosti i da poštivanje međunarodnog humanitarnog prava kao i humanitarnih vrijednosti koje ga podupiru, postanu njihov politički prioritet. Neuspjeh u tome, uzimajući u obzir razorne posljedice oružanih sukoba širom svijeta, bio bi moralni neuspjeh – upozoravaju ambasador Švicarske u BiH Daniel Hunn i šef Delegacije MKCK u BiH Elmir Camić u zajedničkoj kolumni, saopćeno je iz Švicarske ambasade u BiH.

federalna.ba/Fena