Historijski muzej BiH: "Oživljavanje prošlosti: Ima li nade za nas?"

- Vildana Selimbegović, Glavna i odgovorna urednica, Media Group Oslobođenje, Sarajevo
- Jasmin Mujanović, dr. sci., politolog i autor knjige “Glad i bijes: Kriza demokratije na Balkanu“, Sarajevo
- Branka Vierda, Programska direktorica, Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska, Zagreb, Hrvatska (online)

 

"Prisustvo prošlosti u životu prosječnog/e građanina/ke Bosne i Hercegovine podrazumijeva ciklične periode izbora, suđenja za ratne zločine, komemoracija, kada se intenzivno ponovo proživljavaju strahote rata, podsjeća na važnost nezaboravljanja i ističe koliko je važno sačuvati i odbraniti našu grupu, našu žrtvu. Zvanična (etnička) sjećanja su nepromijenjena: heroji su isti, osporavanja “tuđih” žrtava također.

 

Nadalje, to pak proizvodi dugoročne posljedice poput normalizacije negiranja ratnih zločina, slavljenja ratnih zločinaca, govora mržnje, etničke diskriminacije i segregacije, potrebu mladih da odlaze. Istovremeno sa razvojem zvaničnog narativa o prošlosti, razvija se, i održava, i onaj alternativni, kritički, koji otima od zaborava neželjene dijelove prošlosti. U tom klupku poželjnog i nepoželjnog, zvaničnog i alternativnog, žrtava i zločinaca, u životu prosječnog/e građanina/ke Bosne i Hercegovine prošlost je sadašnjost, budućnost je isto prošlost, a nada je krhka poveznica razlomljenih prošlosti i onoga što (još uvijek) želimo od budućnosti.

 

Razgovor o (ne) suočavanju sa prošlosti u Bosni i Hercegovini, trideset godina poslije, želi pružiti prostor za dijalog o tome šta prošlost jeste danas i koji su odgovori na intenzivirane mrzilačke narative u medijima, politici, društvu. Želimo razumjeti različite perspektive suočavanja sa nasljeđem prošlosti – jer sadašnjost u kojoj živimo je direktni proizvod etno-nacionalnih interpretacija rata i mira u BiH. U odsustvu patnji Drugih, u kolektivnim etničkim sjećanjima, kreiramo društvo bez empatije i povezanosti, ponovno prizivajući dehumanizaciju. Posmatrano iz današnje perspektive, opterećene neriješenom prošlošću, moramo se zapitati – šta zapravo vrijedi „spasiti“ od zaborava, i kako? "- navodi se u saopćenju Historijskog muzeja BiH.

 

Uredi Fondacije Heinrich Böll u Beogradu i Sarajevu pozvali su više od dvadeset autora iz cijele regije da se osvrnu na zajedničku prošlost i sadašnjost i daju doprinos njihovom razumijevanju. Njihovi radovi su objedinjeni u najnovijem izdanju časopisa „Perspectives“ pod naslovom „Prošlost je sada: Politika negiranja i suočavanje s prošlošću na Zapadnom Balkanu“.