Hag: Otvorena istraga omogućim ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini

Otvorena je istraga o mogućim ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini, nakon što je Rusija optužena da je vršila napade na civile. Rusija nije poslala predstavnika na raspravu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u slučaju koji je 26. februara pokrenula Ukrajina tražeći da se izda hitan nalog Moskvi da zaustavi vojnu akciju u Ukrajini. 

Ukrajina je danas iznosila svoje argumente, a Rusija ima priliku da odgovori sutra. Ruska Federacija nije poslala delegaciju na raspravu pred Međunarodnim sudom pravde u slučaju koji je pokrenula Ukrajina tražeći hitan nalog Moskvi da zaustavi vojnu akciju u Ukrajini. Na početku ročišta predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue rekla je da sud "žali" zbog odluke Rusije da ne prisustvuje. Kijev želi da suci UN-a klasificiraju ruski napad kao genocid i da istovremeno odbace tvrdnju Moskve da je Ukrajina počinila genocid nad ruskom manjinom na istoku zemlje. Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda izjavio je da se sakupljaju dokazi o navodnim ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu. Do ovoga je došlo pošto je 39 zemalja zvanično zatražilo otvaranje istrage. Rusija mora biti zaustavljena i sud ima ulogu u tome, poručio je ukrajinski predstavnik pred Međunarodnim sudom pravde Anton Koriynevych:

 „Ukrajina poštuje ovaj sud i pridržava se njegovih odluka, to mora da učini i Rusija. Ako Rusija ne želi sama da se vrati međunarodnom pravu, sud može da je natjera. Uz poštovanje, sud ima obavezu da to učini. Rusija se obavezala da poštuje vašu nadležnost povodom rezolucije o genocidu, sada je zloupotrebljava i krši želeći da ubija Ukrajince i uništi Ukrajinu. Rusija mora biti zaustavljena. Sud može da odigra ulogu u tom zaustavljanju, zato ljudi i Vlada i predsjednik Ukrajine mole vas – da nam hitno osigurate poštovanje naših prava”

I dok Rusija negira da je gađala civile, Ukrajina se poziva na ženevske konvencije kao niz međunarodnih sporazuma koji su postavili međunarodne pravne standarde za čovječno postupanje u ratu. Ženevsku konvenciju iz 1949. ratificirale su sve zemlje članice Ujedinjenih nacija, među njima i Rusija, kaže Nevenka Tromp nekadašnja članica tima za istraživanje u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju.

Također i Rimski statut iz 1998. godine, još jedan važan međunarodni sporazum koji se tiče oružanih sukoba je koristan vodič za učinjena djela  koja se generalno smatraju ozbiljnim kršenjem međunarodnog prava. Njegova definicija ratnog zločina podrazumijeva da određeni tip zgrada, kao što su bolnice, ili vjerski i obrazovni objekti, ne smiju svjesno da se uzimaju kao mete.

Rusija i Ukrajina nisu među 123 zemlje članice suda, ali je Ukrajina prihvatila njegovu nadležnost, što znači da Međunarodni krivični sud može da istražuje određena navodna krivična djela. Kako je navedeno iz suda, presuda će biti donesena što je prije moguće.