Grijanje u Zenici - je li decenijski problem riješen na adekvatan način?

Uprkos činjenici da je u martu ove godine u krugu kompanije Arcelor Mittal otvorena nova Toplana, građani Zenice se i dalje suočavaju sa problemima u vezi s daljinskim grijanjem. Povremeni prekidi i redukovane isporuke toplotne energije otvorili su pitanje je li decenijski problem riješen na adekvatan način.

Prekid u isporuci toplotne energije, kvar na kotlovima, slabija isporuka toplote u sistemu daljinskog grijanja – samo su neka od obrazloženja koja su za Zeničane trebala biti prošlost. Puštanjem u rad postrojenja Toplane, situacija se popravila, no i dalje dolazi do problema, pa radijatori u stanovima i poslovnim objektima nerijetko budu hladniji.

Iz JP Grijanje Zenica na naša pitanja nisu dali odgovore, no u nedavnim istupima u lokalnim medijima kazali su da kao distributer ne dobijaju dovoljnu snagu toplotne energije iz Toplane. Do odgovora iz preduzeća Toplana nismo mogli doći, baš kao što ne mogu ni drugi.

„Preduzeće Toplana Zenica i transparentnost ne idu u istu rečenicu. Niti ta firma ima web-stranicu, niti kontakt telefon, nit ima mail - vi ne možete saznati ni jednu informaciju o njima“, kaže Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica.

U Arcelor Mittalu, koji je većinski vlasnik Toplane Zenica, ističu da je povremena reducirana isporuka toplotne energije prema gradu uzrokovana određenim tehničkim problemima: „Postoji još nekoliko obaveznih radnji koje finski partner Toplane Zenica treba finalizirati, zbog čega povremeno dolazi do smetnji. Naš tim se veoma trudi da sistem isporuke toplotne energije bude stabilan tokom cijele sezone grijanja i vjerujemo da ćemo i ove tehničke smetnje moći eliminisati“.

Ugovor za izgradnju Toplane potpisan je između Arcelor Mittala, Grada Zenica te finskih partnera, no njegove stavke su nepoznanica za javnost. U zeničkom Eko forumu ističu da je i dalje proizvodni proces prioritet dok ono što toplotne energije preostane služi za grijanje grada.

„Grad je nekad trošio 70-80 megavata toplote, a sad ne može da dobije ni 35. Naravno je da to nije dovoljno. Očito je da je grad još jedan put žrtvovan, mi smo pomogli međunarodnoj korporaciji da napravi postrojenje, dali smo čak i novac iz gradskog budžeta da se napravi postrojenje koje će služiti samo za proizvodnju, a građani su, izgleda, tek na posljednjem mjestu“, dodaje Lemeš.

Kada su u pitanju građani, ono što je dobra strana je ugovorni odnos između Grada, Javnog preduzeća Grijanje i Toplane, koji je potpisan na period od 7 godina i barem prema tome za vrijeme njegovog trajanja, cijena isporuke toplotne energije se neće mijenjati. No, prema svemu sudeći, stabilna isporuka prema sistemu daljinskog grijanja i dalje ostaje nerješiva enigma.

federalna.ba