Greenpeace upozorava na metan s naftnih plaformi u Jadranu

Aktivisti Greenpeacea održali su prosvjed u Zagrebu postavivši ispred sjedišta INA-e simboličan trometarski prikaz plinske platforme koja ispušta fosilni plin u atmosferu.

"Od samog potonuća platforme "Ivana D", Greenpeace poziva nadležne institucije i INA-u da ispitaju moguće emisije metana na svim odobalnim platformama, ali nakon dvije i pol godine niti nadležno ministarstvo niti INA nisu odgovorili niti se očitovali", priopćio je Greenpeace Hrvatska.

"Greenpeace in Central and East Europe (CEE)" navodi da je u posjedu podataka iz pouzdanih izvora, a u vezi sa zabilježenim koncentracijama metana oko određenog broja odobalnih plinskih platformi na sjevernom Jadranu.

"Koncentracije više od 100 ppm/m zabilježene su na devet promatranih platformi, dok su na tri od njih zabilježene vrijednosti više od 400, 500 pa čak i 1500 ppm/m. Iz razgovora sa stručnjacima iz ovog područja, Greenpeace doznaje da fosilna industrija obično šalje ekipe na teren kad se zabilježe očitanja iznad 200 ppm/m", priopćio je Greenpeace.

"Mi u Greenpeaceu smatramo da su bilo kakve emisije tog štetnog, snažnog stakleničkog plina neprihvatljive, a kamoli koncentracije koje upućuju na značajne emisije poput onih primijećenih ovom prilikom. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) upozorava da svaki porast u globalnom zagrijavanju potiče sve intenzivnije i sve češće vremenske ekstreme. Ne smijemo se više kockati s budućnošću", izjavila je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

"Dobiveni podaci ukazuju na problem pa INA i Vlada RH moraju pokazati inicijativu i biti transparentniji, ispitati je li riječ o namjernom ispuštanju plina (tzv. venting) ili pak o nekontroliranom istjecanju te učiniti sve što je potrebno da se takve pojave spriječe u budućnosti. Nevjerojatno je da, unatoč ekološkoj i klimatskoj krizi, i galopirajućim cijenama, plinska industrija i dalje smatra normalnim štetiti klimi ispuštanjem plina u atmosferu", dodaje Andrić.

Temeljem Plana EU "Fit for 55" kojim se nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova u EU do 2030., u izradi je europski zakonski prijedlog koji, između ostalog, smjera zabraniti uobičajenu praksu poznatu kao "venting" (hrv. ispuštanje), osim u iznimnim izvanrednim okolnostima, priopćeno je.

Hrvatska je također potpisnica deklaracije "Global Methane Pledge" kojom se pridružila zajedničkoj obvezi smanjenja emisija metana za 30 posto do 2030. u odnosu na 2020. godinu. Metan je glavni sastojak fosilnog plina, to je iznimno snažan staklenički plin koji, kada dospije u atmosferu, u razdoblju od 20 godina ostvari 84 puta snažniji učinak na globalno zagrijavanje nego što to čini CO2, upozorava Greenpeace.

"Hitnim smanjenjem emisija metana mogle bi se izbjeći najgore kratkoročne posljedice klimatskih promjena, a istovremeno i šteta zdravlju ljudi i ekosustava već danas. Aktualni naftni i plinski projekti moraju hitno riješiti pitanje emisija metana jer za mnoge takve slučajeve postoje jeftine i lako dostupne tehnologije", napominje dr. Aidan Farrow iz Greenpeaceovog Znanstvenog odsjeka.

Prema podacima Međunarodne energetske agencije, svake godine iz naftno-plinskih radova oko 260 milijardi kubičnih metara metana dospije u atmosferu (IEA). Poslovanje industrije fosilnih goriva proizvelo je u 2020. godini gotovo 120 megatona metana, otprilike trećinu svih metanskih emisija proizvedenih ljudskim djelovanjem (IEA), navodi se.

"Na mjere za smanjenje metana treba gledati kao na nužno, ali samo privremeno rješenje na putu postupnog ukidanja fosilnih goriva. U EU moramo prestati koristiti plin najkasnije 2035. godine, što podrazumijeva prestanak ulaganja u nove plinske projekte već danas. Sve nove investicije trebaju biti usmjerene na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, u Hrvatskoj ponajprije u energiju sunca", poručuje Greenpeace.

federalna.ba/AA