Godišnjica parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma
Danas se obilježava 26. godišnjica parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini - 21. novembar - entitetski je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj. Međutim, 26 godina poslije postavlja se pitanje koliko je Dejtonski sporazum ugrožen ako se uzmu u obzir blokada institucija Bosne i Hercegovine koju provode predstavnici iz RS-a te potenciranje prijenosa pojedinih nadležnosti sa državne vlasti na ovaj entitet. Tim povodom rukovodstvo Kruga 99 redovnu nedjeljnu sesiju posvetilo je temi: "Kako savladati krizu u BiH?"
”Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je tada prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palači u Parizu.
Sporazum su, zapravo, na današnji dan, 21. novembra 1995. godine, nakon trosedmične mirovne konferencije u američkoj bazi Wright Patterson, u gradu Dejtonu u američkoj saveznoj državi Ohajo parafirali, osim Izetbegovića, čelnik Hrvatske Franjo Tuđman i prvi čovjek tadašnje SR Jugoslavije Slobodan Milošević. Dejtonski sporazum je bio kulminacija tzv. 'šatl diplomatije', koju je vodio Richard Holbrooke sa svojim timom pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država. Svjedoci Dejtona prepričavaju kako je pokojni Holbrooke bio svjestan da ovakav Dejtonski sporazum ne može izgraditi stabilnu i prosperitetnu BiH.
Sastoji se od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime su potvrđeni suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost države Bosne i Hercegovine, te propisane nadležnosti BiH i entiteta, odnosi između institucija, kao i način izmjene Ustava BiH. Dejtonsko ustavno uređenje BiH postalo je 'kamen spoticanja' i predmet sporenja, a prema prevladavajućem mišljenju, i temeljna prepreka funkcioniranju moderne BiH, kao i procesu njene evropske, odnosno euroatlantske integracije.
Profesorica Lada Sadiković je na današnjem Krugu 99 postavila pitanje: Zar je nakon 26 godina najteži problem omogućiti BiH da svi ljudi budu jednaki pred zakonom i da im država garantuje temeljna politička prava? Strajo Krsmanović smatra da se nalazimo na početku raspleta bh. paradigme, dok Bojan Šošić, član Kruga 99, smatra da je bespredmetno žaliti za propuštenim prilikama.