Godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini dostigla najveći nivo od 1997. godine

Ocjene nevladinih ekonomista pokazuju da je godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini dostigla najveći nivo od 1997.godine. Nesigurnost privrednika vidi se kontinuirano u rastu cijena krajnjih proizvoda i usluga, a izvršna i zakonodavna vlast gotovo ništa nisu učinile da smanje poreze i povećaju plaće. Pandemija korona virusa je pogodila nestabilnu bh privredu i niko više nije siguran kakve će biti posljedice.

Okončavajući 2021. godinu evidentno je bilo značajno poskupljenje svih prehrambenih proizvoda, jednako na tržnicama i tržnim centrima. U novu 2022. ušli smo sa saznanjem da ćemo uskoro dobiti i režijske račune uvećane za potrošnju električne , plinske i toplotne energije, a to neminovno vodi daljem poskupljenju životnih namirnica. 

U anketi građani su kazali da je stanje neizdrživo te da ne postoje ni socijalni programi za najgroženije kojih je 50 posto.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine iz aprila 2021. godine očekivao se rast inflacije na 1,31 %, ali ekonomisti smatraju da ona sada iznosi oko 3% te da je uvezena u našu državu i da se njen rast ne može zaustaviti bez reakcije vlasti u smislu adekvatnije porezne politike i jačih socijalnih programa. Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain kaže:“Nama je jedina garanija da ne dođe do velike inflacije jest način naše monetarne politike koji vodi Centralna banka . Dakle, to je valutni odbor gdje imamo fiksirani odnos domaće valute sa eurom. Da nije toga, onda bi bili dva puta najmanje zabrinutiji . Ovako to je jedan amortizer koji će omogućiti da ipak se manje osjete posljedice te inflacije koja ima siguran uzlazni trend gotovo u svim zemljama koje su bitne za našu ekonomiju“.

Podsjetimo, rast cijena bio je stalni problem i prošle godine, ali sada dodatni strah pojačava poskupljenje energenata na svjetskom tržištu, što će imati direktne posljedice i na život u BIH. Reakcija vlasti izostaje. Federalna vlada povećala je najnižu plaću za 34 posto, ali ne i medijalnu plaću što je trebao biti fokus vladine politike.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić  kaže: „BIH nema instrumente monetarne politike. Riječ je o uvezenoj inflaciji i kao takvi imamo mali broj ograničenih elemenata ekonomske politike koji se mogu primijeniti kako bi se ublažila inflacija.“

Od potpunog finansijskog kraha BIH jedino održava monetarna politika Centralne banke BIH, a za sada i bankarski sektor koji je stabilan. Profesor Željko Šain : Zbog situacije na finansijskom tržištu pogotovo koncentraciju banaka i viška kapitala koje sve banke u Bosni i Hercegovini imaju , vjerujem da banke neće posezati za višim kamatnim stopama jer onda jednostavno neće imati kome plasirati. Neočekujem da će u ovoj godini , bez obzira na inflaciju, kamatne stope rasti.“

Pored nevjerovatne gotovo neučinkovite vlasti za stanovništvo, svakodnevnog rasta cijena svega, od cigareta, duhana, kafe, hljeba, mlijeka i proizvoda nemamo priliku ni sabrati sve nedaće jer političko-nasilničko ponašanje dodatno potresa djecu,mlade i stare u ovoj zemlji, te su spas mnogi potražili izvan bh granica. Zbog svega pobrojanog je podsjetimo, upozorio nadležne i međunarodni monetarni fond ukazujući na ugroženu ekonomsku i finansijsku stabilnost države.