Glasanje o rezoluciji o Srebrenici 23. maja

UN navodi se u tekstu, "osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti". Također, navodi se, Ujedinjene nacije "bez rezerve osuđuju radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici”. Najava donošenja Rezolucije izazvala je ogorčene reakcije u Srbiji i Republici Srpskoj. Tamo tvrde kako im se time pokušava nametnuti kolektivna krivica za ratne zločine, iako se u nacrtu dokumenta ne spominje niti jedan narod ili država, a navodi se samo potreba za trajnim sjećanjem na žrtve srebreničkog genocida na temelju činjenica sadržanih u presudama međunarodnih sudova koji je za taj zločin osudio pojedince.

I dok se čeka 23. maj i  glasanje, Srbija koja se sa Rusijom protivi Rezoluciji tvrdi da nisu usamljene u tom stavu, te njen predsjednik Aleksandar Vučić lobistički sve češće boravi van Beograda. Ne čudi mišljenje Olivera Varheljija, komesara za proširenje Evropske unije koji s pozicije Mađarske, a ne zvaničnog Brisela pokušava relativizirati događaje u Srebrenici:

„Osudili smo zločine protiv čovječnosti, ti ljudi moraju da snose potpunu odgovornost, već postoje presude za to. Ali ne treba da širimo kolektivnu krivicu na jedan narod, na jednu naciju.“

Peter Stano, glasnogovornik  Evropske unije, jasno je poručio: ”Ne smije biti negiranja ili relativizacije genocida u Srebrenici. To nije stvar mišljenja - već se radi o odluci međunarodnih pravosudnih institucija”, kazao je Stano.

„Kad je riječ o genocidu u Srebrenici, stav Evropske unije i njenih ustanova je veoma jasan i stavljan je do znanja svaki put na dan tog užasnog događaja u evropskoj historiji. Stav Evropske unije je da se ne može dovoditi u pitanje da je u Srebrenici počinjen genocid i ne može biti bilo kakvog poricanja ili relativizacije genocida.“

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija danas će održati redovnu polugodišnju sjednicu o situaciju u Bosni i Hercegovini, a na kojoj bi, pored ostalog, trebalo da se govori i o predloženoj Rezoluciji u Srebrenici. Srbijanski predsjednik neće prisustvovati sjednici Vijeća sigurnosti, ali hoće predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović. On se već susreo se predsjednikom Generalne skupštine UN-a (Denisom Fransisom) Dennisom Francisom. Održao je odvojene sastanke sa ambasadorima Turske, Mozambika, Sjedinjenih Meksičkih Država i Kolumbije. Podrška Rezoluciji manifestira odgovornost članica UN-a i njihovu brigu o budućnosti, ali značajno i doprinosi razumijevanju boli s kojom su žrtve suočene, poruka je Bećirovića:

“Porodice žrtava Srebrenice danas se suočavaju s otvorenim i agresivnim negiranjem genocida i svijet ima obavezu da im pomogne, prije svega ispravnim razumijevanjem i širenjem istine, koja je potvrđena i pred sudovima UN-a.”

Podsjetimo, Njemačka i Ruanda su "sponzori" Rezolucije o genocidu u Srebrenici, odnosno zemlje koje su zajedno inicirale i izradile tekst Rezolucije. Naknadno su 32 zemlje članice UN-a postale kosponzori, kada je u pitanju region, to su Hrvatska, Slovenija i Sjeverna Makedonija. Crna Gora je najavila da će glasati za Rezoluciju, ali je u međuvremenu podnijela amandmane.