Geoekonomija Zapadnog Balkana i regionalna saradnja
Regionalna saradnja i fokus na ekonomskim integracijama, odnosno jačanju ekonomskih kapaciteta svih zemalja u regiji, itekako je važna, poručeno je danas u Sarajevu na konferenciji "IGES 2024: Geoekonomija Zapadnog Balkana i regionalna saradnja".
Održane su dvije sesije: "Ekonomske pozicije globalnih i regionalnih aktera na Zapadnom Balkanu" i "Može li plan rasta EU ubrzati euroatlantske integracije?" Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo kaže da mnogi u BiH imaju sindrom neuobičajene važnosti, kada je u pitanju bh. geopolitička pozicija, te misle da je ovo najvažnija zemlja planete oko koje se sve vrti, iako apsolutno nismo u takvoj poziciji.
„Mi čak i ne pokušavamo da promijenimo svoju geopolitičku poziciju - što bi jedino bilo moguće ubrzavanjem integracijskih procesa, ali političke elite nisu spremne da usvajanjem proračuna ispune minimum uvjeta da postanemo dio Plana rasta za Zapadni Balkan“, ističe Turčalo.
Bosna i Hercegovina, nažalost, kao i druge zemlje u regiji, zaostaje u ekonomskom smislu, kaže Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Navela je da su regionalna suradnja, fokus na ekonomske integracije i jačanje ekonomskih kapaciteta svih zemalja regije od izuzetne važnosti za sve u okruženju, te dodaje:
„Za BiH je to posebno važno jer bi predstavljalo stimulans za poboljšanje ekonomskih performansi koje su po pitanju rasta, nezaposlenosti i inflacije najlošije u regiji.“
Adnan Kapo, direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost, podsjetio je da je Zapadni Balkan okružen državama NATO-a i članicama Evropske unije. „Sve probleme koje pravimo i političke razlike koje imamo samo usporavaju taj put. Prema tome, trebamo što prije usvojiti sve ono što od nas zahtijeva EU", pojasnio je Kapo.
Nema još uvijek budžeta koji je bitan za Plan rasta, kaže Safet Softić, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.
Evropska komisija usvojila je novi Plan rasta za Zapadni Balkan krajem 2023. s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regionu prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja. U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura za period od 2024. do 2027.godine.