Genocid u Srebrenici jedan je od najpotresnijih događaja u novijoj evropskoj historiji

Genocid u Srebrenici jedan je od najpotresnijih događaja u novijoj evropskoj historiji. Povodom 30. godišnjice, Fondacija Heinrich Böll i Savezna centrala za političko obrazovanje pozvali su na zajedničko sjećanje i promišljanje.

U julu 1995. godine jedinice Vojske Republike Srpske ubile su više od 8.000 Bošnjaka, muslimana - uglavnom muškaraca i dječaka - u roku od nekoliko dana. Njihova tijela zakopavana su u masovne grobnice od kojih su neke kasnije iskopavane, a posmrtni ostaci ponovo premještani i zakopani da bi se izbrisali tragovi zločina. Dejtonski sporazum je u novembru 1995. godine okončao rat u Bosni i Hercegovini, potvrdio nezavisnu državu u njenim postojećim granicama te uspostavio njenu podjelu na dva entiteta. Grad Srebrenica je tada dodijeljen Republici Srpskoj, većinski srpskom dijelu Bosne i Hercegovine.

Godine 2025, 30 godina kasnije, Memorijalni centar Srebrenica u Potočarima morao je iz sigurnosnih razloga biti privremeno zatvoren: nacionalistička secesionistička politika koju vodi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a čiji je sastavni dio negiranje genocida u Srebrenici, dovodi do alarmantnog porasta tenzija i ugrožavanja Memorijalnog centra i njegovog osoblja. I u Njemačkoj, 80 godina nakon Drugog svjetskog rata, mjesta sjećanja na nacističke zločine izložena su novom desničarskom ekstremističkom neprijateljstvu i prijetnjama. Finansijska i politička podrška za njihov rad opada.

S našim ekspertima iz Bosne i Hercegovine i Njemačke želimo razgovarati o radu memorijalnih mjesta u politički polariziranom kontekstu. S kojim sredstvima i načinima rada raspolažu memorijalni centri da bi profilirali i branili svoj rad u javnosti? Koji su to oblici sjećanja neophodni kroz umjetnički i rad civilnog društva da bi se suprotstavili negativnim nabojima prema politici sjećanja? I šta za demokratsku javnost znači kada kultura sjećanja naiđe na odbijanje, obezvređivanje ili ravnodušnost? Poseban fokus je na ulozi umjetničkih sredstava u suočavanju s traumom, gubitkom, prazninom koja je ostala i potragom za identitetom.

Kako danas mjesta sjećanja posvećena genocidu u Srebrenici i nacionalsocijalizma mogu raditi na politici sjećanja u polariziranom okruženju? Kako se danas u Njemačkoj i Bosni i Hercegovini sjećamo genocida? Koji politički, društveni i pravni izazovi postoje? Kako pravda može biti moguća ako ne može biti preuzeta odgovornost za zločine?

Govore: Hasan Hasanović, kurator Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima
Dr. Julia Landau, viša kustosica dokumentaristica, Fondacija Memorijalnog centra Buchenwald i Mittelbau-Dora u Weimaru
Dr. Sabina Subašić Galijatović, pravnica, Univerzitet u Sarajevu