Gabriella Ghermandi inspirirana drevnim kraljicama Etiopije

Gabriella Ghermandi sa smijehom se prisjeća ljutnje koju je osjećala prema tzv. "etiopskim Spice Girls" - pop skupini Yegna koju je podržavala humanitarna organizacija, a koja je željela mijenjati narative i osnaživati djevojke i žene kroz muziku.

Ova sve-ženska grupa izazvala je kontroverze u Velikoj Britaniji jer je dijelom financirana britanskom pomoći, a neki su tvrdili da je to gubljenje novca poreznih obveznika. No za Ghermandi, problem je bila pretpostavka da etiopske žene trebaju podučavati stranci-piše za BBC Culture Penny Dale.

"Bila sam poput, šta?" Ghermandi je rekla BBC-u. "Oni žele naučiti nas kako osnažiti žene? Etiopija? Sa svim svojim epskim pričama o ženama?"

Tako se Ghermandi - etiopsko-talijanska autorica, pjevačica, producentica i etno-muzikologinja – također okrenula muzici kao načinu "da kaže svijetu kako postoji i ogromna povijest o hrabrim ženama koje su imale jednaku moć kao muškarci".

Rezultat je album s devet pjesama nazvan Maqeda - amharsko ime za kraljicu od Sabe, izuzetno važnu figuru u etiopskoj povijesti. Svaka pjesma je omaž ženskim figurama, zajednicama, ritualima i muzičkim stilovima.

Mnogi bi ovaj album označili kao etio-jazz, ali Ghermandi kaže da obuhvata mnogo više. "To je vrlo ukorijenjena etiopska muzika, ali istovremeno sadrži progresivne zvukove, vrlo rockerske i punk zvukove. Možete pronaći sve."

Maqeda je s ljubavlju razvijena tokom četiri godine, okupljajući etiopske i talijanske muzičare s kojima radi od 2010. kao Atse Tewodros Projekt - uz gostujuće muzičare iz Senegala, beatboxera i izvođača tjelesne muzike.

"Željeli smo probaviti muziku", kaže Ghermandi o suradnji, dodajući da su svi muzičari imali ulogu u aranžmanima "jer sam zaista željela da moje dvije zemlje budu jedna".

Gabriella Ghermandi odrasla je s majkom i ocem u glavnom gradu Etiopije, Addis Abebi (Izvor: Gabriella Ghermandi)

Rođena u Addis Abebi 1965., od oca iz Italije i majke Etiopljanke, Ghermandi se prisjeća internacionalnog ugođaja glavnog grada u kojem je provela svoje rane godine.

“Svako mjesto, svaki kutak bio je [ispunjen] muzikom i plesom. I mislim da sam naučila ritam koji mi je ostao u krvi”, kaže ona.

U istoj ulici kao i prodavnica odjeće njene majke, nalazila se trgovina ploča koju je vodila Grkinja i koja je  puštala ploče od kongoanske muzike pa sve do Beatlesa.

Fela Kuti i drugi afrički velikani svirali su u noćnim klubovima gdje bi se Ghermandi pridružila svojoj starijoj braći, dok su se nedjeljom održavale čajanke u klubu talijanskih iseljenika.

Iako Ghermandi nije imala formalno muzičko obrazovanje, njeno temeljito uranjanje u etiopske muzičke stilove proizašlo je iz brojnih vjenčanja i crkvenih ceremonija koje su bile dio obiteljskog života.

Putovanja su bila još jedna konstanta Ghermandinog djetinjstva - zahvaljujući njenom ocu.

Godine 1935. napustio je Italiju kako bi radio u Eritreji, tada talijanskoj koloniji. Godine 1955. preselio se u Etiopiju i upoznao njen majku, koja je bila 17 godina mlađa od njega.

Njegovi poslovi u građevinarstvu odveli su ga u udaljena područja, a Ghermandi bi ga često posjećivala.

Imala je samo tri mjeseca kada je odvedena u Rift Valley u južnoj Etiopiji. Njen je otac želio da joj lokalni ljudi Oyda daju moytse - ili "zvučno ime".

Za djevojčice se puše u kravlji rog. Zvuk koji čuju vrlo stara i vrlo mlada žena koje zajedno čekaju ispod stabla u šumi, to zapravo  postaje njeno “zvučno ime”. Ghermandijev moytse je: tumlele, tumlele, tumlelela.

Ghermandi slikana naprijed u Arba Minchu, gdje je dobila svoje "zvučno ime" (Izvor: Gabriella Gharmandi)

Njen otac je umro 1978. godine. Tada je Etiopijom vladala vojna diktatura Mengistu Haile Mariama, pa je početkom 1980-ih, već kao tinejdžerka, preselila u Italiju. Ghermandi sada živi između Italije i Etiopije.

Međutim, ta dragocjena rana iskustva su ostala s njom, a ovaj najnoviji album crpi inspiraciju iz posjeta udaljenim zajednicama Etiopije iz njenog djetinjstva, kao i iz temeljitih istraživanjima kao odrasle osobe.

Ghermandi kaže da je počela s zajednicom s kojom je odrasla - Dorze ljudima porijeklom iz južnih visoravni Etiopije, čije žene vode sela i pjevaju u moćnim polifonskim horovima.

Taj način pjevanja može se čuti u pjesmi Boncho, što znači "poštovanje" na gamo jeziku, s do šest glasova ili dijelova, svaki s neovisnom, ali harmonizirajućom melodijom.

Ghermandi je radila s pjevačima iz zajednice Dorze

Ghermandi je surađivala s etiopskom pjesnikinjom na stvaranju Set Nat (Ona je žena), kako bi se suprotstavila uobičajenoj izreci u Etiopiji da kada žena nešto postigne to je zato što je hrabra kao muškarac.

“Mrzim ovu izreku, jer mi je govorila da nije dovoljno biti žena”, kaže Ghermandi sa strašću u glasu. “I želim reći svijetu da je biti žena više nego dovoljno!”

Pjesmu predvodi hor čiji poziv i odgovor ima jasan, ritmički osjećaj u taktu 7/4. "Ovo je vrlo tipično za dio Etiopije - i to je sjećanje na moje djetinjstvo", objašnjava ona.

Druga pjesma, Kotilidda, odaje počast matrilinearnom društvu naroda Kunama koji živi blizu granica s Eritrejom i Sudanom. Prikazuje avangalu, dvožičani instrument koji zvuči poput bas gitare - svira ga samo narod Kunama.

“Stvarno sam željela pomiješati etiopske tradicionalne instrumente s modernim instrumentima jer Etiopija ne promovira dovoljno svoje tradicionalne instrumente izvan zemlje,” kaže Ghermandi.

Ghermandi je ovu crno-bijelu fotografiju svoje rodbine odabrala za naslovnicu albuma (Izvor: Galilleo MC)

"Također želim pokazati etiopskim umjetnicima da ovi instrumenti mogu imati dijalog s modernim instrumentima - i istovremeno biti vrlo moderni, čak i ako su tradicionalni."

Saba, u međuvremenu, pjeva o legendarnom putu deve kraljice od Sabe u Jeruzalem kako bi se susrela s kraljem Salomonom.

Masinqo - violinska "gusa" s jednom žicom - svira staru hebrejsku melodiju na kraju, u znak priznanja vjerovanja da etiopska židovska zajednica potječe od onih koji su slijedili Shebinog sina kada se ona vratila kući s područja današnjeg Izraela.

Ghermandi ukazuje na paralele između tog drevnog, vjerojatno mitskog, putovanja i vrlo stvarnih putovanja na koja danas idu na hiljade Etiopljana koji su pobjegli od sukoba, ugnjetavanja, suše i siromaštva u potrazi za novim životom negdje drugdje.

"U pjesmi postoji ideja hodanja - i ideja suočavanja sa svim stvarima koje nađete tokom svog putovanja."

Autorica ovog teksta-Penny Dale je slobodna novinarka, podcast i autorica dokumentaraca sa sjedištem u Londonu.

Maqeda projekta Atse Tewodros objavljena je putem Galileo MC-a.

federalna.ba/BBC