Finci: Ni slovo se nije promijenilo u propisima koji su se trebali promijeniti

Domaći političari i evropski rokovi. Još u decembru stigao novi poziv Komiteta ministara Vijeća Evrope da postignu konsenzus o neophodnim promjenama Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona s ciljem eliminisanja diskriminacije u izbornom sistemu. Komitet je tada usvojio Privremenu rezoluciju kojom ističe da je presuda Sejdić i Finci od presudnog značaja, te su bh. vlasti pozvane da do 15. aprila dostave pisane informacije o učinjenom. Ali, učinjenog nema.

Prolazi petnaesta godina otkako je donesena presuda u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine.

„Nas obojica tvrdimo da je to u korist Bosne i Hercegovine, a ne protiv Bosne i Hercegovine“, poručuje Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.

Korist bi bila svakako eliminacija diskriminacije u Ustavu BiH i Izbornom zakonu. Dervo Sejdić i Jakob Finci tužili su tada državu jer im je onemogućena kandidatura za Predsjedništvo ili Dom naroda BiH zbog etničke pripadnosti. Iako Ustav članom 2 osigurava prava data Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u članu 4 već to pravo oduzima. Izborni zakon također. Sejdić i Finci imali su i svoj prijedlog – međutim, sluha, izgleda, nema. Sada Komitet ministara Vijeća Evrope traži informaciju o tome šta je na provedbi presude učinjeno.

„Da budemo pošteni, onda ćemo reći od 2009. do danas se nije ni slovo promijenilo u propisima koji su se trebali promijeniti“, kaže Finci.

Kako je izjavila Harisa Bačvić, v.d. zastupnika Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, još čekamo i nadamo se da će doći do političkog dogovora te da će se desiti ono kako su politički lideri i definisali u svome koalicijskom sporazumu 29. novembra 2022. godine - da će doći do ograničenih izmjena Ustava i Izbornog zakonodavstva radi provedbe ovih presuda.

Sporazumom definirano, ali više od godinu ništa nije učinjeno ništa, tako su Ustav i Izborni zakon i dalje diskriminirajući. Ured zastupnika Vijeća ministara BiH pri Evropskom sudu za ljudska prava, koji informaciju treba dostaviti, čeka hoće li nešto biti promijenjeno. Struka upozorava da će do implementacije presuda, kao važne stavke na putu ka EU, doći kada državni interesi postanu važniji od ličnih.

„Sve dok se pitanje izvršavanja ovih presuda ne razumije isključivo kao pitanje vladavine prava, poštivanja ljudskih prava, poštivanje međunarodnih obaveza - ne treba očekivati napredak u procesu implementacija ovih odluka“, upozorava Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu.

„Njihovo neimplementiranje u ovako dugom periodu pokazuje da Bosna i Hercegovina ne prihvata Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, a to znači da ne može biti član Evropske unije i samim tim ne možemo ni postati punopravni kandidat“, zaključuje Finci.

Informacija treba biti dostavljena u aprilu, a neko od članova Vijeća ministara BiH će se u junu i sastati sa Komitetom ministara Vijeća Evrope. Presuda Sejdić i Finci nije jedina, a od nje su prošla čak četiri izborna ciklusa. Promjena nema, jedino ostaje pitanje jesu li evropske vrijednosti i norme zaista prioritet. Implementacija presuda Evropskog suda to svakako mora biti, inače će BiH ostati država u kojoj čak 12 posto stanovništva ne može biti kandidat za člana Presjedništva ili delegat u Domu naroda - samo zbog etničke ili vjerske pripadnosti ili mjesta prebivališta.

federalna.ba