Federacija Bosne i Hercegovine u minusu od 536 miliona maraka
Ovih dana posebnu pažnju javnosti izazvao je izvještaj Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kojem se navodi da je Federacija iz plusa od 200 miliona za godinu otišla u minus od 536 miliona maraka. Iz Federalne vlade poručuju da nema razloga za zabrinutost i da se sve obaveze uredno izmiruju, dok u opoziciji budžetski deficit vide kao dokaz nesposobnosti aktuelne vlasti.
Za godinu dana potrošeno je više od 736 miliona maraka, pokazao je izvještaj Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH. Dakle, 2022. suficit je bio 203 miliona, a godinu kasnije imamo deficit od 536 miliona. Glavni revizor Dževad Nekić, među ostalim, navodi da je milijardu maraka manje ostvarenih prihoda, a nisu dati razlozi zašto je došlo do tog pada.
„Ali ono što je interesantno i što mi godinama pišemo to su određeni transferi koji se odobravaju, koji se dijele bez nekih kriterija i to je što treba imati poseban nadzor. Imate transfere koji se direktno troše, imate transfere koji se daju nižim nivoima vlasti i tako dalje. Transferi su i evo kada se dodjeljuju i daju sredstva za plaćanje, ne znam, doprinosa za odlazak u penziju određenih kategorija, ali to su pogrešne. To je ono nešto što mi pišemo da je da je pogrešno, da to nije u skladu sa zakonom.“
Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma federalnog Parlamenta Admir Čavalić smatra da je u pitanju nedomaćinsko upravljanje federalnim budžetom, odnosno novcem svih građana, te da je najveća odgovornost na Ministarstvu finansija:
„Ono što sam ja mogao vidjeti, nisu dobro planirali prihode. Dakle, precijenili su se budžetski prihodi za gotovo milijardu i stotinu miliona KM, a također i rashodi za nekih pola milijarde KM i to uvjetovalo ovaj deficit. Dakle, pogrešna procjena. Kako to, kada vi planirate budžet da za gotovo milijardu i stotinu miliona KM precijenite vlastite prihode?“
U međuvremenu, oglasili su se iz federalnog Ministarstva finansija i među glavnim razlozima budžetskog deficita naveli smanjenje prihoda, povećanje izdvajanja za socijalne kategorije i penzionere, te da je od Svjetske banke izostao planirani aranžman. Usvajanje Izmjena i dopuna Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom, rezultirale su dodatnim rastom rashodovne strane, pojašnjava ministar rada i socijalne politike Adnan Delić:
“Po preuzimanju vlasti usvojili smo Zakon kojim smo neratnim invalidima obezbijedili povećanje njihovih naknada i samo je ta stavka Vladu Federacije BiH koštala 82 miliona KM.“
Aktuelni podaci poprimaju političku konotaciju, iako računovodstveno oni odražavaju sliku jednog stanja, ocjenjuje profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Željko Šain:
„Svaka vlada nastoji imati što manje socijalnih nemira i na taj način, udovoljavajući budžetskim korisnicima, ona nekada i svjesno ide protiv normalnih novčanih tokova.“
I dok je budžet u evidentnom minusu, iz Federalne vlade poručuju da nema razloga za zabrinutost i da se uspješno održava finansijska stabilnost.