Farmeri u panici, opasnost od slinavke i šapa ponovo prijeti BiH

Evropa bruji o povratku bolesti za koju se mislilo da je ostala u udžbenicima – slinavka i šap. Ovaj virus, koji najviše pogađa goveda, ovce i svinje, nakon pojave u Njemačkoj, Mađarskoj i Slovačkoj, sve je bliži granicama Bosne i Hercegovine. Zvanično – bolest još nije kod nas. Nezvanično – svi znaju da "ako već nije, samo što nije". Farmeri u panici, institucije u “pojačanom nadzoru”, a kriza polako poprima poznate konture: zabrane, barijere, sastanci, i vječno pitanje – je li Bosna i Hercegovina na pragu nove katastrofe?

Nakon skoro šest decenija od posljednjeg registrovanog slučaja, Bosni i Hercegovini ponovo prijeti opasnost od slinavke i šapa – virusne bolesti koja se izuzetno brzo širi i ostavlja ozbiljne posljedice po stočarsku proizvodnju. Farmeri u panici.

“Ima ih koji su baš veliki proizvođači i naravno da se boje, od toga žive, to rade. I ja moram da se pazim, da bismo opstali, pa ćemo vidjeti šta će vrijeme pokazati”, govori farmer Petar Stevanović.

“Jako teško će biti odbraniti se od ove bolesti, ako krene iz regiona. Ne ide nam u prilog ni klimatski ni geografski položaj”, upozorava Branimir Andrić, direktor PD Semberija.

Riječ je o izuzetno zaraznoj bolesti, upozoravaju nadležni. Te se u slučaju njene pojave primjenjuju stroge mjere kontrole, uključujući eutanaziju zaraženih životinja, uspostavu zona zaštite i nadziranja, te zabranu premještanja živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla.

“Spada u zoonoze, ali vrlo blagog oblika. Kod čovjeka ne izaziva nikave vidljive kliničke simptome, ali su najprijemčivija goveda, zatim koze i ovce i u nekom manjem procentu svinje. Ako dođe , borba protiv te bolesti je vrlo rizična, moraju se primjenjivati sve mjere borbe”, objašnjava veterinar Slaviša Cacanović.

U Bijeljini je održan vanredni sastanak svih relevantnih institucija, uključujući vojsku, policiju, veterinarske službe, lokalne i republičke vlasti. Među predloženim mjerama je i identifikacija lokacija za zbrinjavanje eventualno zaraženih životinja.

“Donijeta je i odluka o formiranju republičkog kriznog štaba te jasno dogovoreena hijerarhija i obaveza svih u sistemu”, ističe Njegoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo.

Bosna i Hercegovina je posljednji put slinavku i šap zabilježila 1968. godine i od tada ima status zemlje slobodne od bolesti. No, širenje virusa u regionu, kao i činjenica da se godišnje uveze više od 200.000 grla stoke zahtijevaju maksimalan oprez.

“Niko ne kaže koliko je uvezeno i kako, koliko je grla došlo. Do danas niko nije odgovarao ni za afričku kugu i ako se desi da dođe ova bolest, niko neće odgovarati. U strahu smo, Hrvatska nam je najbliža po pitanju žarišta, ako dođe u Hrvatsku - mi smo završili”, upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

“Vrlo je opasna bolest kad je u pitanju sama proizvodnja. Virus koji prođe kroz farmu muznih grla smanjuje proizvodnju za 80% i to je katastrofalna ekonomska posljedica”, naglasio je Dragan Knežević, direktor Veterinarskog instituta “Dr. Vaso Butozan”.

Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine doinijela "Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki radi sprječavanja unosa slinavke i šapa" iz zemalja u kojma je potvrđeno prisustvo ovog virusa. Farmerima je upućen apel da se nivo biosigurnosnih mjera podignu na najviši. Svakodnevni izazovi u borbi protiv slinavke i šapa, navode stručnjaci, neće se svesti samo na prevenciju i kontrolu, već će oblikovati i budućnost stočarske industrije u Bosni i Hercegovini

federalna.ba