Epska serija "Sultan i kan" u programu Federalne televizije

Federalna televizija najavljuje regionalnu premijeru dugoočekivane turske serije „Sultan i kan“. Prvu epizodu gledatelji mogu pratiti u nedjelju, 12.09.2021. u 20:40 sati, a nakon toga serija nastavlja emitiranje subotom i nedjeljom.

Početak je 13. stoljeća. Država Harezmišaha i Mongolsko Carstvo dvije su najmoćnije sile tog vremena. Iako Džingis-kan nastavlja sa daljim napadima na Kinesko Carstvo, on ispod oka prati i zemlje Harezmišaha. 
Na harezmijskom prijestolju je sultan Alaeddin, iako je većina njihovih vojnih snaga odana Turkan hatun, sultanovoj majci. Turkan hatun se ne usteže do krajnosti iskoristiti svoj uticaj, jer joj je stalo da ona lično upravlja cijelom zemljom. 
Prijestolonasljednik Dželaleddin, učen mladić, slavan vojnik i omiljen u narodu, daleko je od svih tih sukoba, vodeći borbu protiv neprijatelja harezmijskih neprijatelja. Ubijeđen je da je Džingis-kanov plan pokoriti cijeli svijet, kao i to da je kontraofanziva jedini izlaz. 

U zavisti zbog prijestolja, njegov brat Uzlagšah koristi svaki način da mu se suprotstavi, a stvari će pogotovo iskomplicirati kad upozna i zaljubi se u Kutlu Bike, djevojku robinju u Džingis-kanovim čadorima. Povrh svega, Dželaleddin je na meti i Asasina, koji djeluju u ime Kana i čiji je cilj podmetati sukobe na harezmijskom dvoru i u državi. 

Atmosfera 13. stoljeća oživjela je u filmskom gradu Bozdag, posebno izgrađenom na površini od 30 hektara u Turskoj. Na izradi dvospratne palate Khorezmshah, visoke 5,5 metara, koja je zauzimala površinu od 3500 kvadratnih metara, radilo je 1200 radnika. Stotine metara zidina palate, veličanstvena prijestolna soba, sobe s očaravajućim ukrasima, monumentalna vrata i vrata s finim rezbarijama, dvorište harema - ova zgrada nalikuje pravoj palati iz 13. stoljeća i nimalo ne izgleda kao kulisa. U skladu s tim vremenom uređene su i ulice Gurgancha, stambene zgrade, središnja tržnica. Više od 200 krojača radilo je na stvaranju povijesnih nošnji prema skicama uzbekistanskih i turskih umjetnika. Scene pustinjske bitke snimljene su u Aksarayu, udaljenom 750 km od Istanbula.