Ekonomisti upozorili na inflaciju i rekordnu naplatu poreza ali vlast nije reagovala u BiH

Godina 2022. završava ove sedmice, i tome se u Bosni i Hercegovini mnogi raduju. Brojni privrednici, ekonomisti i građani smatraju je jednom od najtežih od okončanja rata 1995 godine. Više je razloga zbog takvih stajališta a jedno dominira, veliki rast inflacije koji je naglo uticao na kvalitet življenja, uprkos karensi bordu, odnosno aranžmanu koji osigurava stabilnu monetarnu politiku.

Inflacija u BiH je najveća na zapadnom Balkanu, a privredni rast će usporiti, zbog čega vlasti treba da smanje javnu potrošnju, a pomoć usmjere na najugroženije kategorije, kaže Endrju Dževel, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH. On je upozorio da će zaduživanje na međunarodnim tržištima biti sve skuplje, i da je neophodno fokusirati se na pomoć prema onim kojim najviše treba. U praksi, povećavaju se plaće u javnom sektoru, povećavaju se penzije – svima, dakle i onim koji imaju minimalna primanja i onim koji imaju zavidne plaće-uglavnom u državnom sektoru ili koji primaju plaće i naknade iz bužeta.

Faruk Hadžić doktor ekonomskih nauka i predavač na Univerzitetu Sarajevo kaže da su ekonomisti upozorili da na vrijeme vlasti  u Bosni i Hercegovini trebaju reagovati na početku 2022. godine , dok još uvijek nije došlo do tako jakog inflatornog pritiska, i da što budemo više čekali , mjere koje će se morati donijeti biće sve bolnije i teže, ističe Hadžić. Ono što je najbitnije, takodjer su ekonomisti govorili već početkom 2022. godine, da se mogu očekivati rekordne naplate  poreza. To se sve i desilo, kaže Hadžić i dodaje, ali ono što se nije desilo jeste direktna podrška, mjere donosilaca odluka u Bosni i Hercegovini a struka ih je dala jako puno.

Kolega Čavalić i ja, navodi, u aprilu smo govorili i o drugom inflacijskom udaru koji će biti potaknut rastom plaća, i to se upravo dešava, kaže i pojašnjava da su zahtjevi za povećanje plaće opravdani.

Govoreći o upravo okončanoj 2022., Admir Čavalić ekonomista, istraživač i predavač na Univerzitetu u Tuzli, kaže da ćemo je pamtiti kao godinu inflacije i rastu cijena, posebno životnih namirnica. 

Iako izgleda kao rješenje, povećanje plaća nije recept protiv inflacije. Globalni recept trenutno je rast kamatnih stopa, usporavanje ekonomije i ekonomskih aktivnosti, navodi Čavalić, što može kako kaže, voditi nas recesiji a s druge strane može ukrotiti inflaciju. On navodi da treba i razumjeti strukturu plata. Pominjao sam, 1.100 KM prosječna plaća , medjutim, dosta jasniju sliku daje medijalna plata od 850 KM, koja dijeli 50 posto radne snage koja prima manje od tog iznosa i koji primaju iznad te plate.

Fokus politike, kaže Čavalić, mjera Vlade bi trebao biti na radnike koji primaju ispod 850 KM, odnosno na nezaposlene, penzionere  sa minimalnim penzijama i sve one koji su ispod te jedinice, visine dohotka. Oni su trenutno najviše ugroženi - naglasio je u posljednjem ovogodišnjem Otvorenom studiju Radija Federacije BiH ekonomista Čavalić.