Dvije mostarske godišnjice - priznanje zanatlijama u staroj jezgri grada

Mostar obilježava dvije važne godišnjice: 20 godina od upisa Starog mosta i Starog grada na UNESCO-ovu listu svjetske baštine i 21. godišnjicu obnove mosta. Grad na Neretvi prvi je grad u BiH čija je znamenitost uvrštena na UNESCO-ovu listu. Fokus ove godine je na čuvarima tradicije, pa se poseban značaj i priznanje odaju zanatlijama koji rade u staroj jezgri grada.

Mensura Žuljević bila je u tradicionalnoj nošnji i opancima koje joj je njen otac napravio prije više decenija.

“Magneti su isto tako povezani sa tradicijom i rađeni sa rutom ili ponjavom, zvekir, nakit od žice, radovi od kamenčića sa porukama. Radimo folije zlatne, bakrene i srebrene. Radili smo i radionicu tkanja”, govori ona, inače članica Udruženja Vrba.

I tako je spojena tradicija sa modernim predmetima. Jer pored mosta koji je najveća atrakcija u Starom gradu, brojni turisti dođu i da bi saznali o zanatima s ovih prostora, koji se generacijama prenose.

“Radim bakrorez već duži niz godina. Moj otac je osnovao ovaj obrt - koji je, ustvari, kombinacija obrta i umjetnosti. Ove godine navršavam 60 godina postojanja u Starom gradu i Kujundžiluku”, govori Edin Pandur.

A turisti dođu radi Starog mosta pa se oduševe na kraju svime što ih dočeka u staroj jezgri grada.

Gradska uprava ističe da je cilj i tradicionalne skokove sa Starog mosta uvrstiti na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine. Briga o Starom gradu definisana je Planom upravljanja koji Grad Mostar izrađuje i dostavlja UNESCO-u na saglasnost.

“Tu se definišu, propišu sve te stvari - izgled nadstrešnica, tendi, reklama, odvoza otpada i tako dalje. Mi smo u fazi izrade tog novog plana upravljanja”, izjavio je predsjednik Gradskog vijeća Mostara Đani Rahimić (SDA).

Stari most je na UNESCO-ovu listu uvršten kao spomenik mira, jer njegova simbolika obnove to i predstavlja - obnove ne samo mosta već i porušenih veza među ljudima s dvije obale rijeke Neretve.

federalna.ba