"Dramadžiluk“ 2025: Dramski tekstovi koji zaslužuju scenska čitanja

Na teatarskoj sceni bilo koja priča može biti ispričana; o našim snovima, željama, frustrirajućim odjecima stvarnosti, suočavanju s prošlošću, predrasudama… Zato je teatar istvovremeno i susret sa nama samima te ritualno mjesto terapije za svakog od nas, odgovor na vrijeme i konkretan društveni trenutak.

No, nije lako doći do kvalitetnog dramskog teksta, osobito domaćeg autora. Zato već treću godinu u okviru Internacionalnog teatarskog festivala MESS postoji izvrstan program simboličnog naziva “Dramadžiluk”- kao mjesto za predstavljanje novih dramskih tekstova kroz njihova scenska čitanja, susrete sa piscima te razgovor o drami i teatru općenito. Riječ je o projektu čiji je inicijator i selektor Almir Imširević, dramski pisac te profesor Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu.

“Prvi put priča o Dramadžiluku pojavila se prije više od 10 godina. Ta priča se odvijala s Nihadom Kreševljakovićem koji je sada direktor festivala MESS. Kao neko ko se bavi dramom, ko piše drame i stalno sluša o problemu nedostatka novih dramskih tekstova, odlučio sam napraviti šta mogu. A to je-pozvati ljude, čitati nove dramske tekstove. I to ne samo ljude iz regije već i iz svijeta, ponuditi da napravimo javno čitanje tekstova kako bi ih približili, neću reži pozorišnoj publici, već prije svega ljudima iz teatra. Poenta nam je da tekstove čuju reditelji i direktori pozorišta, glumci, ne bi li našli razlog da te i takve tekstove uvrste u  svoje repertoare. Ili, ako ih već ne uvrste, da vidimo šta se piše u svijetu, o čemu svijet govori. Oni bi trebali čitati te tekstove svakako ….Ali smo ovo učinili da im olakšamo javna čitanja. Čak, to neko drugi čita za nas naglas. To evo već treću sezonu radimo i to daje rezultate u smislu da imate ljude koji se upoznaju sa onim kakave se drame pišu i šta dolazi iz svijeta….Teško je napraviti jednu predstavu, teško je organizovati sve ono što stoji iza jedne predstave, što publika i ne vidi. Međutim, sretan sam jer smo evo upoznati sa novim dramskim tekstovima koji se stvaraju u svijetu”- kazao je Almir Imširević gostujući u Jutarnjem programu Federalne televizije.

U okviru jubilarnog 65. Festivala MESS, koji će se održati u oktobru 2025. najavljeno je i treće izdanje programa “Dramadžiluk”, koji je postao sastavni dio ovog prestižnog međunarodnog teatarskog festivala. Direkcija JU MESS je tim povodom objavila javni poziv te pozvala mlade dramske pisce ali i profesionalce iz teatra; reditelje, producente, glumce i glumice, da do 14. juna 2025. godine pošalju ili predlože dramske tekstove za koje smatraju da zaslužuju biti predstavljeni kroz javna scenska čitanja.

Tekstove je potrebno poslati na e-mail adresu: [email protected].

Organizatori posebno orabruju studente dramskih akademija i neafirmirane autore da pošalju kratke dramske tekstove -desetominutne komade, kako bi dobili priliku da se predstave publici odnosno teatarskum profesionalcima.

„Mi smo u svom pozivu jedino naglasili da se dramski tekstovi šalju na jezicima regije ili na engleskom jeziku. Sve ostalo je pušteno na volju onima koji nađu razlog da pišu drame. Na osnovu iskustva iz prethodnih godina, najveći broj tesktova nam dolazi iz susjednih zamalja. Međutim,  ja sam presretan zbog činjenice da nam se javljaju i ljudi iz Amerike, iz Norveške, zemalja o kojima malo znamo kada je u pitanju pozorište. Mi nigdje ne naglašavamo da su to u pitanju ljudi koji su završili dramaturgiju. Nikad nismo tražili da nam pisci dostavljaju biografije, tako da ni to ne utiče na nas, da ne pratimo s većom pažnjom eventualno nekoga ko već ima određene nagrade“- kazao je Almir Imširević.

Na pitanje -po čemu će ovogodišnji „Dramadžiluk“ biti  specifičan, Imširević kaže:

„Ove godine smo odlučili da imamo jedan dan posvećen bh. dramskom tekstu čime ohrabrujemo mlade neafirmirane autore i studente dramskih akademija da šalju svoje desetominutne komade, da u jednoj večeri predstavimo pet ili šest pisaca .To je jako zanimljiva forma u kojoj već možete vidjeti sve ono što budići autor sa sobom nosi, ako je talentiran.

Akcenat je isključivo na dramskom tekstu. Sa nama je u timu već dvije godine Aleš Kurt, reditelj sa iskustvom. Među glumcima je također dosta mladih ljudi koji u „Dramadžiliku“ dobijaju priliku i pozorišni ljudi ih prepoznaju“. Ja sam dosta svojih kolega prvi put sreo zahvaljujući ovom programu. To je veoma važno. Također smo do sada na „Dramdžiluku“ imali nekoga od velikih i važnih dramskih pisaca iz regije. Sretan sam što sam na prvom „Dramadžiluku“ upoznao poznatog makedonskog dramaturga Dejana Dukovskog. Zapravo nam je bio glavni gost festivala. Sljedeće godine je došao Mate Matišić, jako važan dramaturg iz Hrvatske. Tako da svake godine nastojimo da imamo različite rukopise iz različitih sredina i kultura. Tekstovi koji se šalju, naravno,  moraju biti potpisani.

Prećutni je dogovor, kaže Imširević da se među nagrađenim tekstovima uvijek nađe i jedan bh. autora.

U timu „Dramadžiluka“ zastupljeno je još ljudi ali je selekcije dramskih tekstova potpuno prepuštena Almiru Imšireviću. Kada izabere dramu, onda razgovara zajedno sa rediteljima i ostatkom umjetničkog tima; glumaca, scenografa, kostimografa. Na prvi pogled se čini da je priprema i javno čitanje drama jednostavan proces-kaže Imširević.

„To se zaista radi onako kako se rade i predstave. I to je dio u kojem učimo i našu publiku, da se navikne i na takve stvari. Naši reditelji koje angažujemo u „Dramdžiluku“ se potrude da ta javna čitanja dramskih tekstova već liče na na gotove predstave. Mislim da je mali korak do toga da to čitanje postane i predstava, dakle finalni proizvod koji zadovoljava ono šta na kraju gledamo u pozorištu“- kaže Almir Imširević.

Kada je riječ o temama o kojima dramaturzi u svojim tekstovima pišu, također je objasnio da su te teme zapravo zajedničke. Jer BiH, kaže, nije više zatvorena u sebe.

 „ Sada kad govorite o ratu, znate da to nije samo bosanskohercegovačka tema, znate da govorite i o zemljama Blistog istoka , Evrope, Amerike. Dramaturzi koji se prijavljuju sa svojim dramskim djelima, o svemu tome  pišu. Takvi tekstovi nam i dolaze, takve tekstove i biramo“.

Bez dramskog teksta nema ni predstave.

Bez dramskog teksta nema ni predstave. Zato je javno čitanje dramskih tekstova, promocija recentnih dramskih djela,  povezivanje dramaturga, reditelja i glumaca, put do novih sjajnih teatarskih produkcija, na radost publike ali i teatarskih djelatnika koji u aplauzu preko puta scena pronalaze vlastiti put kreatine satisfakcije i življenja.

O svojoj ideji koje je realizirana nakon 12. godina dramaturg Almir Imšireviće je jednom zapisao:

"Svojevremeno je veliki Goran Stefanovski, pisac i prijatelj Sarajeva, predlagao da se dramski pisci, zbog zanatskog umijeća koje je neminovno za njihov rad, nazivaju dramadžijama. I, zaista, ima u tome puno smisla, a posebno u gradu koji poznaje i abadžije, bojadžije, ekmedžije, zildžije, sajdžije… Dakle, posve se logičnim učinila želja da prvi sagradimo i – Dramadžiluk."

federalna.ba/Indira Karić