Propisi EU: Do 2030. usmjeriti 30 posto cestovnog transporta na željeznički i vodeni
Željeznička infrastruktura je uništena i zastarjela. Bez velikih ulaganja teško ćemo dostići evropski kolosijek. Željeznice Federacije bilježe rekordnu dobit - 18 miliona maraka. Međutim, situacija u ovom sektoru je daleko od idealne. Samo poslovanje Željeznica bez značajnih ulaganja može biti upitno.
Željeznice su blijeda slika nekadašnjeg prevoza putnika i transporta robe, posebno van sezone. Zbog brzine, udobnosti, ali prvenstveno cijene - relacija od Sarajeva do oko 30 kilometara udaljenog Pazarića sve je popularnija. Za povratnu kartu potrebno je izdvojiti manje od 5 maraka.
„Brzo, jeftino i udobno“.
„Zadovoljni smo“.
„Stvarno odlično, od osoblja pa dalje sve“.
„Prejeftino“.
Bez modernizacije dotrajala željeznička infrastruktura neće moći odgovoriti ni trenutnim znatno manjim potrebama putničkog i robnog transporta u odnosu na raniji period.
„Imamo pruge na kojima vozimo 30-40 km/h, a prije rata smo vozili od 80 do 100 km/h. Imamo 40 električnih lokomotiva, 25 je u upotrebi, 15 nije - zašto? Zato što nije elektrificirana pruga - taj projekt elektrifikacije koštao bi FBiH i RS 60 miliona eura, to je jedan kilometar autoputa“, kaže Enis Džafić, v.d. generalnog direktora Željeznica FBiH.
Jedan od proriteta je remont i elektrifikacija pruge Doboj - Tuzla - Zvornik. Gotovo 30 posto teretnog saobraćaja Željeznice Federacije na ovoj dionici obavljaju zastarjelim lokomotivama na dizelski pogon.
„Koridor o kojem se malo više govorilo, od Doboja preko Tuzle i Zvornika i dalje prema Srbiji i Beogradu - tu moramo potpuno zanoviti tu infrastrukturu. Samo ovaj projekt Doboj - Tuzla - Zvornik je 400 miliona eura. On podrazumijeva jako kvalitetan donji stroj, elektrifikacija i onda na tu i takvu mnogi će željeti doći i voziti putnike i robu“, objašnjava ministar prometa i transporta BiH Edin Forto (NS).
Sve članice Transportne zajednice, kao i BiH, imaju zajednički cilj - regionalnim integrisanjem postati dio sistema transportnih koridora EU-a.
„Ako pogledate Zapadni Balkan, udaljenosti između većih i glavnih gradova u regiji su relativno kratke - 400-500 kilometara. Trenutno govorimo o 700 kilometara pruga i budžetu koji je oko 2,7 milijardi za cijelu regiju. Znamo da je u Bosni i Hercegovini ovo posebno fokusirano na Koridor Vc, tako da se radi o glavnim koridorima koji povezuju BiH i sa državama članicama EU-a“, ističe Matej Zakonjšek, direktor Sekretarijata Transportne zajednice.
Dok su planovi usmjereni ka integrisanju u evropsku željezničku mrežu, na domaćim prugama apsurdi su postali praksa.
Viša asistentica na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu Aida Kalem podsjeća na problem na međuentitetskoj liniji: „Tu dolazi do promjene operatera i putnici su frustrirani jer moraju da čekaju - vrijeme za unapređenje usluga se koristi za te nepotrebne operacije. U vrijeme kada EU teži interoperabilnosti i otvorenosti, mi unutar granica države imamo takav problem“.
Džafić napominje kako je postojao redovan putnički saobraćaj Sarajevo - Doboj - Banja Luka i Sarajevo - Bihać bez presjedanja putnika u Doboju, tj. zamjene lokomotiva u Doboju, ali da je odlukama Vlada obustavljen putnički sobraćaj.
U Doboju, sve je manje vozova, ali i putnika.
„Nekad je voz išao odavde do Maglaja - u zadnje vrijeme vjerovatno nema putnika“.
„Šta ćemo, takvo je vrijeme“.
Bez ulaganja u željezničku infrastrukturu prevozni kapaciteti su ograničeni, kao i prihodi Željeznica RS-a.
„Dužina dionice pruge u nadležnosti RS-a iznosi 50.526 metara. Pruga je osposobljena i funkcionalna za željeznički i teretni saobraćaj, ali je u dotrajalom stanju i potrebna joj je rekonstrukcija, što se posebno odnosi na tunel Križevići, koji je dug 4.913 metara i kojem je potrebna kompletna sanacija“, navodi Aleksandra Simić, referentica za odnose s javnošću Željeznica RS-a.
Brže integrisanje u transportni sistem EU-a zemljama regiona omogućeno je korištenjem grantova za modernizaciju željezničke infrastrukture. Prema propisima Unije, do 2030. godine potrebno je 30 posto cestovnog transporta preusmjeriti na željeznički i vodeni - ekološki prihvatljiviji, ali i jeftiniji. Dok rok istječe, možemo li sa ograničenim budžetskim ulaganjima obnoviti uništenu infrastrukturu i postati konkurentni na evropskim tračnicama?
federalna.ba
Preporučeno
Vožnja vozom kroz krajolik Une za spektakularan kraj 51. Una regate
Dok se veslači u svojim čamcima spuštaju niz smaragdnu rijeku, dio učesnika 51. internacionalne turističke Una...
Promotivna vožnja prvog turističkog voza Sarajevo -Vareš
"Prvi turistički voz Sarajevo-Vareš“, zajednički projekt Željeznica Federacije BiH, Općine Vareš i Turističke...
Sezonski brzi voz krenuo sa Željezničke stanice Sarajevo za Ploče
Sa Željezničke stanice Sarajevo jutros je krenuo prvi ovogodišnji međunarodni sezonski putnički voz na relacij...
Ministar Forto razgovarao sa upravom CBRC-a o željezničkim infrastrukturnim projektima
Moj cilj je pobuditi interesovanje velikih kompanija i investitora za sljedeći ciklus velikih infrastrukturnih...
Nova uprava Željeznica FBiH u Bihaću: Fokus na revitalizaciji Unske pruge i regionalnoj povezanosti
Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić primio je predstavnike nove uprave Željeznica Federacije Bosne i Hercegovin...
Luka Brčko se modernizuje, treba i željeznice – EU ima novac, trebaju projekti
Investicijski okvir za Zapadni Balkan pruža podršku realizaciji projekata omogućujući brži razvoj privreda zem...