Djelom o kavezu Almir Dervišević ukazuje da su materijalizirane mnoge univerzalne vrijednosti

Konceptualni umjetnik Almir Dervišević realizirao je, ispred zgrade Međunarodnoga suda za pravdu u Den Hagu, postavku novog djela i tako ukazao da su materijalizirane mnoge univerzalne vrijednosti poput mira, pravde, ljubavi, istine i kao takve zarobljene (ograničene), a sve zarad posvećenosti interesima i robovanja samo tim interesima. Apelirao je ‘da se kao takav sud posveti više i maksimalno toj problematici čovječanstva’.

Dervišević precizira da njegovo djelo čini kavez u koji je ispisao univerzalne vrijednosti kao što su mir, pravda, ljubav, istina, solidarnost, zajedništvo, ali i religioznost, duhovnost, znanje i nauka.

U centralnome dijelu kaveza je ogledalo koje je tu da, zapravo sve nas pojedinačno, potakne na samokritičnost, samopropitivanje o našem odnosu, našoj ulozi i odgovornosti u opisanome procesu, stanju, spram opisanoga problema materijalizacije civilizacije (društva). Na taj način ukazuje da su sve te vrijednosti zatočene.

Pored kaveza, na jednoj ploči koja je slobodna u prostoru, ispisao je (nabrojao) neke od materijalnih stvari, koje su na prodaju kao što su oružje, lijekovi, hrana, gas, nafta...

- Glavni cilj je ukazati na taj materijalizam i njegovu zastupljenost u društvu do te mjere da je postao način života mnogih. Kao posljedica takvom poimanju i pristupu životu jeste upravo žrtvovanje univerzalnih vrijednosti, njihovo zatočeništvo. Pločom, na kojoj su ispisana neka od materijalnih dobara, želio sam ukazati kako su ti interesi i zadovoljavanje kao takvih slobodni, neograničeni što upravo za posljedicu ima zatočeništvo mnogih vrijednosti - pojasnio je u izjavi za Fenu.

Ipak, svjestan je autor da mora biti realan kad govori o dematerijalizaciji jer materija je sastavni dio čovjeka i okoline.

- Ono što želim reći jeste dematerijalizacija u "potrebnoj mjeri", koja će kao takva doprinijeti ravnoteži u životima mnogih i društvu općenito - naglasio je.

Umjetnik Almir Dervišević, među ostalim, autor je i djela napravljenog u formi štita, u kojem je rečenica “Pravda za sve, svi za pravdu” prevedana na desetine svjetskih jezika. I tim djelom umjetnik je želio ukazati na pravo svakog čovjeka da živi okružen pravdom kao i obavezu da svaki čovjek bude nosilac pravde. Jer, kako naglašava, pravda je uslov mira kojem dio čovječanstva već vijekovima teži. A mir je put do istinske pobjede.

To djelo postavio je 2015. godine ispred zgrade Međunarodnog suda pravde u Den Hagu, potom poklonio Gazi Husrev begovoj biblioteci uvjeren da će poruka “Pravda za sve, svi za pravdu”, izražena kroz to umjetničko djelo, svojim univerzalnim karakterom trajno komunicirati sa svijetom iz te institucije kulture u Sarajevu.

Konceptualni umjetnik Almir Dervišević rođen je 1972. u Sarajevu, a trenutno živi i radi u Nizozemskoj. Školovao se pri Visokoj školi primijenjenih umjetnosti u Utrehtu i Likovnoj akademiji u Sarajevu, u klasi profesora Mustafe Skopljaka. U periodu 1994. - 2004. studirao je na odsjecima arhitekture, likovne umjetnosti i nastavničkom odsjeku. Diplomirao je 2000. kao likovni umjetnik smjer kiparstvo, a 2004. na nastavničkom odsjeku i stekao zvanje docent likovne umjetnosti.

federalna.ba/Fena