Diplomatske aktivnosti povodom krize u Ukrajini

Neizvjesnost Ukrajine još traje, pa su pojačane i diplomatske aktivnosti. Njemački kancelar Olaf Šolc putuje u Sjedinjene Američke Države, gdje će razgovarati s američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron ranije doputovao u Moskvu, a sutra putuje u Kivej kako bi pokušao u 24 sata spustiti tenzije.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron u naredna 24 sata razgovaraće s ruskim i ukrajinskim predsjednikom, Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim, u pokušaju da spusti tenzije između ove dvije države. Pred put je poručio da Rusija ima pravo da zahtijeva pregovore o sigurnosnim garancijama, ali i da treba sačuvati suverenitet Ukrajine. Makron je prije ovog simbolično nazvanog puta 24 sata za mir, telefonski razgovarao s američkim predsjednikom, britanskim premijerom i generalnim sekretarom NATO-a. Po slijetanju u Moskvu rekao je da u čuda ne vjeruje, ali da je optimističan:

"Geopolitički cilj Rusije danas jasno nije Ukrajina, već razjašnjavanje pravila kohabitacije sa NATO-om i Evropskom unijom. Sigurnost i suverenitet Ukrajine ili bilo koje druge evropske države ne može biti predmet kompromisa, dok je istovremeno legitimno za Rusiju da postavi pitanje sopstvene sigurnosti."

Oko istočne granice Ukrajine ne smiruju se tenzije kao ni na relaciji Moskva-Vašington. Ni jedna ni druga strana ne odstupaju od svojih zahtijeva, dok građani Ukrajine strahuju da bi svakog trenutka mogao izbiti rat. Američka administracija i dalje upozorava da Rusija svakog trena može izvršiti invaziju. Govoreći za njemačke medije pred razgovore sa Džoom Bajdenom, njemački kancelar Olaf Šolc naglasio je da zapadni saveznici imaju spreman odgovor, ali da se nadaju da ga neće morati upotrijebiti:

"Kao prvo, Ukrajina je tražila šljemove i mi smo odgovorili na taj zahtjev. Drugo, postoje strogi izvozni kriteriji kojih se pridržavamo kada izvozimo oružje u krizna područja. Postoji dugi kontinuitet njemačkih ograničenja na izvoz oružja i to je činila i prethodna vlada."

Istovremeno, njemački izvori su saopćili kako žele smanjiti zavisnost od ruskog gasa i stvoriti druge uvozne opcije. Portparol Evropske unije Peter Stano upitan u Briselu da li trenutne ruske aktivnosti vide kao ”imperijalističke” namjere prema Ukrajini ili je to odraz ”sigurnosne zabrinutosti” zbog NATO i drugih EU zemalja, kaže:

”Gomilanje tako velikih vojnih snaga na granici sa susjednom državom je potpuno neisprovocirano, neopravdano i kao što je već izjavio visoki predstavnik Borelj, oni nisu tamo da bi popili kafu ili bili na pikniku. U pitanju je nešto ozbiljno, ali sa našeg gledišta, apsolutno nema potreba za tako velikom koncentracijom vojnika i vojne mašinerije.”

Ukrajina je spustila tenzije oko mogućeg napada Rusije, navodeći da ne vjeruje u apokaliptične prognoze, nakon što su američki zvaničnici istakli da je Moskva prikupila 70 posto vojne snage potrebne za invaziju punih razmjera. Ruski diplomata Dmitri Poljanski tvrdi da se radi o još jednom remek-djelu američkog propagandnog rata.