Dan biološke raznolikosti: Zamislimo miris javora s Konjuha na dlanovima Stradivarija…

Priču ispisuje Aida Hadžiabdić…

Priča je ovo o biološkoj raznolikosti, bosanskom javoru, obroncima volšebnog Konjuha, svijetu planinarki i planinara, uz sjećanje na 16. stoljeće i čovjeka koji je darovan imenom Andrea Amati i vještinom kojom je izradio prvu violinu, dok je njegov unuk Nicolo podučavao slavnog majstora Antonija Stradivarija. Priča je ovo o svijetu prirode u kome se navodi kako je bosanski javor najbolje drvo za izradu violina jer je svijet nauke dokazao kako bosanski javor jednoj violini daruje najljepši zvuk, što je razlog da ga je koristio i karizmatični Stradivari...

“Natura 2000” je ekološka mreža koja se prostire na području zemalja Evropske unije, a nastaje kao prostorni rezultat odredbi EU Direktive o staništima i Direktive o pticama. Ekološka mreža je posvećena očuvanju rijetkih i ugroženih evropskih vrsta i staništa, i  to na način da su sve zemlje dužne da doprinesu njihovom povoljnom stanju, ukoliko su date vrste i staništa rasprostranjene na području zemlje. “Natura 2000” je danas najveća ekološka mreža u svijetu. Ona se prostire na 18% teritorije EU, a trenutno obuhvata 27.312 proglašenih područja. Mreža se razvija od 1992. godine, a po posljednjim procjenama stanje ugroženih staništa se značajno popravlja nakon uspostave mreže. 

Sve vrste, uključujući i ljude, međusobno su povezane i oslanjaju se jedne na druge da bi preživjele. Svake godine, 22. maja, obilježava se Svjetski dan biološke raznolikosti kako bi se povećalo razumijevanje i svijest o pitanjima biološke raznolikosti. Održavanje i unapređenje biološke raznolikosti i zaštita ekosistema također su neki od osnovnih ciljeva Strategije zaštite okoliša i Akcionog plana BiH – BiH ESAP 2030+. O tome zašto i kako možemo zaštititi našu dragocjenu prirodu u Bosni i Hercegovini prof. dr. Senka Barudanović i prof. dr. Milan Mataruga navode kako je prema dostupnim podacima (uvažavajući opisan broj vrsta i ukupnu površinu), Bosna i Hercegovina pripada zemljama sa najvećim stepenom biološke raznolikosti u Evropi. Danas se najčešće navodi podatak od preko 5.000 opisanih taksona, odnosno jedinica populacije vrsta. Ovaj veliki broj ističe bogatstvo flore i faune. Nažalost, još uvijek nije moguće dati pouzdane i tačne podatke o brojnosti pojedinih grupa organizama zbog nedovoljne istraženosti i preglednosti do sada objavljenih rezultata. Očekuje se da će upravo projekat BiH ESAP 2030+ , koji trenutno realizujemo, omogućiti dodjelu sredstava za detaljniji opis biodiverziteta kod nas. Procjenjuje se da se oko 30% endemične flore Balkana, odnosno oko 1.800 vrsta, nalazi upravo na području BiH. Taj diverzitet i njegov dalji opstanak je prirodno bogastvo kojim raspolažemo. Naša je odgovornost da ga zaštitimo i sačuvamo od potpunog nestanka. Isticanje bilo koje vrste kao važnije od druge ne bi bilo korektno, jer ono što može danas biti manje-više važno, već sutra može imati drugačiji status.

Prema podacima resornih ministarstava u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, koja su nadležna za očuvanje biodiverziteta, možemo naći podatke o svim zaštićenim područjima. Zbirom istih dolazimo do podataka da je u FBiH danas zaštićeno oko 4% ukupne površine, dok je u Republici Srpskoj zaštićeno oko 2% ukupne površine. Znamo da je procenat zaštićenih područja na nivou Evropske unije danas oko 20%, te da sa novom Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. članice EU se obavezuju da taj procenat u narednih 10 godina bude 30% ukupne površine. Tri glavna preduslova evolucionih procesa su: diverzitet (različitost), selekcija (prirodna, a danas sve više izražena antropogena) i nasljedstvo (prenošenje DNK sa roditelja na potomstvo). Nestankom biodiverziteta nestaje jedan od tri ključna elementa evolucije ili sposobnosti prilagođavanja promjenama, a time i život na planeti Zemlji. Treba istaknuti da je upravo odgovornost svake države u ovim aktivnostima proporcionalna biodiverzitetu kojim raspolaže.

Svi mi svakodnevno donosimo mnogo odluka koje utječu na stanje prirode. U takve odluke spada izbor hrane, potrošački mentalitet, način i količina korištenja pitke vode, odnos prema otpadu, itd. Međutim, istovremeno smo svi manje-više svjesni da nam je neophodna zdrava i funkcionalna priroda. Svako može, u okviru svoga svakodnevnog života i navika, učiniti mnogo: roditelji kroz vaspitanje djece, nastavnici kroz kvalitetno obrazovanje, potrošači kroz smanjenje potrošnje, donosioci odluka kroz odgovorno upravljanje, itd. Danas se, ipak, u našem društvu izdvajaju dva sektora koja su u prilici da poduzimaju konkretne akcije. To su nevladin i vladin sektor. Svi građani/ke imaju priliku da se uključe u rad nevladinih organizacija i da kroz takva udruženja zahtijevaju, ali i grade odgovoran odnos prema prirodnim vrijednostima Bosne i Hercegovine. S druge strane, vladin sektor će, upravo kroz BiH ESAP 2030+, dobiti priliku za sistemsko unapređenje i razvoj kapaciteta koje treba usmjeriti u zaštitu prirode i svih materijalnih, nematerijalnih i regulatornih koristi koje priroda pruža stanovnicima naše zemlje.