Centri za mentalno zdravlje bilježe rekordan broj pacijenata

Definicija kaže da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti. A mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja. Koliko smo zdravi u novom vremenu?

Slika općeg stanja u svijetu prisutna je u centrima za mentalno zdravlje, koji bilježe nezapamćen priljev pacijenata. Sve su to posljedice trauma, smatra struka, izazavanih pandemijom, ratom u Ukrajini ili, pak, društvenim mrežama. Simptome kasno prepoznamo, zbog čega je liječenje dugotrajno i mukotrpno. Napominju da mentalno zdravlje nije i ne smije biti tabu.

“Broj osoba koje se javljaju u centar je značajno povećan. Bilježimo veliki broj usluga prvih javljanja u centar za mentalno zdravlje, a ono što je zabrinjavajuće - jeste da se sve više i više javljaju mladi ljudi koji prvi put traže usluge u centar za mentalno zdravlje”, kaže Amela Kalušić, direktorica CZM-a Travnik.

Povećan je broj slučajeva ljudi koji pate od anksioznosti i depresije, ali i pojačan intenzitet kod osoba koje su već bile u nekoj fazi tog stanja. Razlog su ograničenja, socijalna distanca i sve mjere koje su bile ili su na snazi. Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje posebno dugo bi mogli osjećati djeca i mladi.

“Zbog koronavirusa u cijelom svijetu je bio povećan broj osoba koji imaju određene poteškoće sa mentalnim zdravljem iz dva aspekta – to su nivo stresa koji su doživljavali svi zbog same pandemije, a i sama infekcija kod osoba je izazivala određene promjene koje su se odrazile na njhovo kogntivno i emocionalno funkioniranje”, objašnjava psiholog Remzija Šetić.

Inače, bh. društvo već dugo živi u kulturi straha. 30 godina nakon rata, posttraumatski sindrom i dalje je prisutan. Traume su oživljene ratnim slikama iz Ukrajine, a još se nismo oslobodili tragova izazvanih pandemijom koronavirusa.

“Mi smo jedan strah zamijenili drugim. Mi smo COVID-19 na neki način zamijenili ratom u Ukrajini, koji je neka globalna kriza i odražava se na sve”, navodi Arman Šarkić, glasnogovornik JU Dom zdravlja KS-a.

Struka ulaže napore u smjeru proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju. U tom smislu, građanima su na raspolaganju stručni resursi. Inače, u našoj zemlji građanima su otvorena vrata 74 centra. Sebi možemo pomoći, ali je iznimno važna podrška najbližih i okoline, bez predrasuda. Jer - nije sramota potražiti pomoć, a mentalno blagostanje bez struke je nemoguće.

federalna.ba