Bosna i Hercegovina prva na Balkanu usvojila dokument o klimatskim promjenama

U Parlamentarnoj skupštini BiH danas je organizovana konferencija na kojoj je prezentiran dokument "Utvrđeni doprinos Bosne i Hercegovine (NDC) za period 2020-2030", koji govori o doprinosu naše zemlje u borbi protiv klimatskih promjena. Ažuriranim dokumentom planirano je smanjenje emisija stakleničkih plinova za 33,2 posto do 2030. godine.

Bosna i Hercegovina prva je zemlja zapadnog Balkana koja je ažurirala Utvrđene doprinose s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova. Kao dio Pariskog klimatskog sporazuma, ali i potpisnica Sofijske deklaracije, BiH se obavezala da intenzivno radi na ublažavanju klimatskih promjena, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

„Bosna i Hercegovina jeste dio Pariskog sporazuma, ali i potpisnica Sofijske deklaracije. Svjesni smo 2012. godine kad je bila suša, svjesni smo i 2014. godine kada su bile poplave, i s tog aspekta šaljemo jasnu poruku iz BiH da se želimo baviti zelenim politikama kako bismo donosili određene mjere koje bi ublažile evidentno prisutne klimatske promjene. Bosna i Hercegovina je prva zemlja u regiji zapadnog Balkana koja je to uradila. Obavijestili smo Sekretarijat UN-a o usvojenom dokumentu“, rekao je Košarac.

Kao opozicioni poslanik čestitam Vijeću ministara na usvajanju ovog dokumenta, kazao je Saša Magazinović, predsjedavajući Zelenog kluba, te dodao da su svi zajedno uspjeli u parlamentarne klupe unijeti zelene politike koje, uvjeren je, mogu biti integrativni dio društva.

„Ne postoji srpski, bošnjački ili hrvatski zrak. Postoji čist i zagađen zrak. Znam da je u bh. društvu teško staviti ove teme u fokus, ali kada ove teme budu prioritet, bićemo mnogo sretnija zajednica. Za sve nas je korisnije, i za društvo u cjelini, da se bavimo zagađivačima naše okoline, a ne zagađivačima naših duša, naravno - mislim na političare“, poručio je Magazinović. 

Ovim dokumentom se Bosna i Hercegovina obavezala ispuniti veliki broj zadataka kako bi ostvarila zadati cilj - smanjenje emisija za 50 posto do 2030. godine i skoro 66 posto do 2050. - u odnosu na 1990. godinu. Međunarodni partneri podržavaju ovaj ambiciozni plan, poručio je ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Metju Fild.

“Nastavljamo podržavati Bosnu i Hercegovinu i spremni smo podijeliti naše značajno iskustvo u ovom polju. Puno je posla pred svima nama i samo zajedničkim naporima se možemo boriti protiv ovog problema, koji svima nama treba biti važan prioritet“, poručio je Field.

Ovaj dokument Bosna i Hercegovina je dostavila Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. No da li će i koliko od toga ispuniti - realno je pitanje ukoliko se zna da se umjesto smanjenja emisije CO2 i prelaska na zelenu energiju, vlasti Federacije i dalje spremaju na početak izgradnje Bloka 7 Tuzlanske termoalektrane.