Bosna i Hercegovina mora osigurati izborni sistem zasnovan na principima nediskriminacije, vladavine prava i građanskog suvereniteta

Održana je Konferenciji o reformi izbornog zakonodavstva. Sa konferencije je poručeno kako Bosna i Hercegovina mora osigurati izborni sistem zasnovan na principima nediskriminacije, vladavine prava i građanskog suvereniteta, umjesto etničke podjele i političke manipulacije.

Delegat u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović izjavio je kako Izborni zakon BiH ne treba biti ključni kamen spoticanja u političkoj budućnosti BiH, naglašavajući da se o ovoj temi uglavnom govori kroz medije i političke stavove, dok se mišljenja struke rijetko čuju. Kazao je i koji su potezi za tako nešto potrebni:

„Naravno, sa željom da u izbornom zakonu se ugrade oni instrumenti kojima će se otkloniti nepravde, oni instrumenti kojima će se uvesti raspuštanje parlamenata svih nivoa i vanredni izbori.“

Mehmedović je posebno ukazao i na potrebu zaštite prava slabovidnih osoba, koje sada koriste asistente prilikom glasanja, čime se narušava tajnost izbora. Dotakao se i važnosti rješavanja problema P2 obrasca kako bi građani, koji su 1991. godine živjeli u određenim opštinama, mogli glasati u tim sredinama, čime bi se smanjile etničke podjele koje trenutni zakon dodatno produbljuje:

„Ne želimo da neki politički faktori svoje političke ciljeve iz ´90-tih godina unose u izborno zakonodavstvo na način da se suverenitet prenese na etničke skupine, a ne da suverenitet posjeduju građani.“

Azra Zornić, apelantica koja je pred Evropskim sudom za ljudska prava dobila presudu protiv Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije, izjavila je da se ta presuda ne odnosi na izmjene Izbornog zakona, nego na potrebu izmjene određenih odredbi Ustava koje je diskriminišu u izbornom procesu:

„Tek kad se izmjene određene odredbe Ustava, može se, u skladu s tim Ustavom, pristupiti izmjenama Izbornog zakona. Postojeći Ustav je diskriminatoran i nijedan Izborni zakon, u skladu s tim, nije u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava.“

Nijedan Izborni zakon koji je u skladu sa postojećim Ustavom ne može biti usklađen s presudama Evropskog suda za ljudska prava, uključujući i presudu u predmetu Sejdić-Finci, ali sa tim se odugovlači, kaže Zornić:

„Oni, naravno, odugovlače. Jer, implementacijom presude, gubi se etnički predznak. One nacionalističke stranke gube svoje predizborne slogane. Moraju da se bave malo ekonomijom, zdravstvom, i svim onim sferama života koje zanimaju građane i na osnovu toga da kreiraju kampanju. Znate, to je veliki posao. Puno je lakše reći - glasajte za mene, ja ću štititi svoj narod.“

Sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović izjavio je da bi se svi politički stavovi u Bosni i Hercegovini trebali zasnivati na principima na kojima počiva svaka demokratska država, među kojima je i vladavina prava:

„Mislim da su stvari vrlo jednostavne. Odluke Evropskog suda, a ja opet kažem i odluke Ustavnog suda, samo treba uzeti u obzir hijerarhijski šta je „više,“ svakako da se radi o odlukama Evropskog suda kao prioritetu za provođenje koje su prilično jasne i prilično detaljne.“

Vehabović je na kraju zaključio da te presude ne nude gotova rješenja koja se mogu jednostavno prepisati, već zahtijevaju razumijevanje i primjenu principa na kojima se zasnivaju, a to je, opet, princip nediskriminacije.