Blizu pola miliona ljudi u posljednjih 15 godina napustilo BiH
Za sutra, 29. jula s početkom u 11:00 sati, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine najavljuje promociju zbornika radova pod nazivom „Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine".
Zbornik, koji su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a koji je nastao kao rezultat istoimenog naučnog simpozijuma, donosi sveobuhvatan pregled ključnih demografskih procesa u Bosni i Hercegovini u proteklom desetljeću. Analizirajući depopulacije, starenja stanovništva, migracije i socioekonomske uzroke niskog nataliteta, autori nude utemeljene uvide i smjernice za buduće javne politike i strategije.
Zbornik okuplja autore iz različitih naučnih disciplina, a posebna pažnja posvećena je pitanjima iseljavanja, posttranzicijskog demografskog režima, te održivosti lokalnih zajednica, naročito onih koje su formirane nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Promocija predstavlja priliku za medije, stručnu javnost i donositelje odluka da iz prve ruke saznaju više o demografskim izazovima s kojima se suočava Bosna i Hercegovina te da doprinesu javnom dijalogu o ovoj izuzetno važnoj temi.
Promotori zbornika bit će prof. dr. Adnan Efendić, prof. dr. Pavle Mijović i akademik Mirko Pejanović.
Podsjećamo, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) 10. decembra 2024. godine organizirala je istoimeni naučni simpozij “Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine”, koji je okupio vodeće stručnjake iz oblasti demografije, sociologije i ekonomije. Tokom skupa, pažnja je bila usmjerena na ključne izazove koje su donijele demografske promjene u posljednjih deset godina. Izlaganja su obuhvatila analize specifičnih fenomena poput depopulacije, migracija, socioekonomskih uticaja i regionalnih dispariteta.
Prof. dr. Mirza Emirhafizović predstavio je specifičnosti posttranzicijske etape u razvoju stanovništva Bosne i Hercegovine, naglašavajući društveno-ekonomske promjene koje oblikuju demografsku strukturu zemlje. S druge strane, prof. dr. Stevo Pašalić fokusirao se na recentne demografske trendove, analizirajući varijacije fertiliteta i njihove ekonomske determinante, što je dodatno oslikalo složenost demografske dinamike.
Posebno značajan doprinos dali su akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Amer Osmić, koji su analizirali demografske promjene u izrazito nerazvijenim općinama formiranim Dejtonskim mirovnim sporazumom. Njihovo istraživanje pružilo je značajne uvide u izazove s kojima se ove zajednice suočavaju.
Prema pisanju Agencije Anadolija, u našoj je zemlji već duže vrijeme na sceni promjena demografske slike, a izrazita depopulacija, pad nataliteta i broja upisanih učenika u osnovne škole bilježi se u izrazito nerazvijenim općinama u Bosni i Hercegovini, formiranim Dejtonskim mirovnim sporazumom. Pretpostavlja se da je blizu pola miliona ljudi u posljednjih 15 godina napustilo Bosnu i Hercegovinu, poručeno je na naučnom simpoziju “Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine: izazovi i preporuke”.
“Ono što je zajednički zaključak svih ovih istraživača jeste da je u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme na sceni društvenog razvoja promjena demografskog stanja, promjena demografske slike i došlo je do značajnog pada u broju stanovnika”, rekao je akademik Mirko Pejanović.
Istakao je kako je nekoliko momenta sasvim prepoznatljivo u ovim istraživanjima.
“Jedan je da je rat ostavio svoje posljedice, iseljavanje, izbjeglištvo i tako dalje. Drugi je da Bosna i Hercegovina nije uspjela obnoviti svoju privredu na način da može zapošljavati veći broj ljudi. I naši građani su u velikom procentu u zadnjih 10-15 godina okrenuli se traženju zaposlenja u evropskim zemljama. Računa se da je to negdje blizu pola miliona ljudi u zadnjih 15 godina. I, najzad, u Bosni i Hercegovini je zbog niza okolnosti, prije svega, ekonomskih, socijalnih, kulturnih, došlo do pogoršavanja nataliteta. Tako da Bosni i Hercegovina u pogledu demografskog razvoja dolazi u jedno vrlo nepovoljno stanje i ova konferencija će na to ukazati”, rekao je Pejanović.
Migracijski fenomeni zauzeli su centralno mjesto u izlaganju prof. dr. Melike Husić Mehmedović, koja je istaknula kako životni i radni uvjeti oblikuju odluke mladih ljudi u Bosni i Hercegovini. Njeno izlaganje otvorilo je pitanja o budućnosti mladih u kontekstu migracija.
Širi regionalni i globalni kontekst demografskih promjena obradili su akademik Miodrag Simović, prof. dr. Duško Vejnović i Slaven Knežević, MA. Njihova analiza izazova globalizacije u Jugoistočnoj Evropi povezala je lokalne demografske procese s međunarodnim trendovima.
Prostorni dispariteti depopulacije u Bosni i Hercegovini, koje su predstavili prof. dr. Alma Kadušić i akademik Enver Zerem, podstakli su diskusiju o regionalnim neravnotežama. Izazovi povratka stanovništva bili su u fokusu izlaganja prof. dr. Adnana Efendića, koji je istaknuo važnost migracija i povratka za budući razvoj zemlje.
Na kraju, prof. dr. Franjo Topić ponudio je sveobuhvatan pregled demografskih promjena od 2013. do 2024. godine, zaključujući simpozij prijedlozima za prevazilaženje izazova i oblikovanje održivih razvojnih strategija.
Zaključeno je da su demografske promjene ključni faktor u planiranju budućeg razvoja Bosne i Hercegovine. Diskusije i preporuke iznesene tokom ovog događaja pružaju značajnu osnovu za dalja istraživanja i donošenje strateških odluka.
federalna.ba