BiH propustila otvoriti pregovore s Unijom prije ljeta, nova mogućnost najesen

U Briselu traje dvodnevni samit Evropskog vijeća, a lideri, među ostalim, razgovaraju o reformama zemalja zapadnog Balkana i napretku u procesu eurointegracija. Biće riječi i o situaciji u Bosni i Hercegovini i njenim dosadašnjim rezultatima na putu prema Uniji, ali prije toga, u vrhu su pitanja koja direktno utječu na evropsku i svjetsku politiku, odnosno geoekonomski izazovi.

Na zasjedanju Evropskog vijeća, u okviru rasprave o reformama u zemljama zapadnog Balkana, može biti jedino konstatovano da Bosna i Hercegovina nije ispunila preuzete obaveze na evropskom putu. Naizgled, rješenja su jednostavna, ali aktuelni političari, iako su preuzeli obavezu, nisu realizovali ključne reforme, odnosno zakone. S obzirom na to da BiH nije usvojila zakone o Sudu i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, a nije imenovan ni glavni pregovarač, jasno je da naša zemlja ne ispunjava osnove za dalji put ka Evropskoj uniji. Predrag Kojović, zastupnik u Predstavničkom domu, i Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine:

Kojović: „Nismo uradili domaću zadaću, čak smo imali korake koji su unazad nas odveli ovih par mjeseci, tako da i ako se nešto dogodi tamo, to neće biti naša zasluga, to će zaista biti neka vrsta političke odluke.“

Đonlagić: „Neosporna je činjenica da aktuelna državna vlast Trojka, HDZ i SNSD, nisu isporučili minimum uslova iz prethodne odluke Evropskog vijeća dakle, zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini, zakon o VSTV-u, glavni pregovarač...“

Evropsko vijeće razgovarat će u Briselu o situaciji na zapadnom Balkanu, posebno o podršci Unije reformskim naporima partnera i njihovom evropskom putu. Međutim, fokus samita je na Ukrajini i Bliskom istoku te na humanitarnoj situaciji u pojasu Gaze, nedavnoj eskalaciji između Izraela i Irana kao i o članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji. Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta (Costa):

„Razmotrićemo nekoliko pitanja na kojima trebamo raditi zajedno da bismo unaprijedili naše ambicije, a to su izgraditi konkurentniju, sigurniju i autonomniju Evropu za naše građane i građanke te osigurati da Evropska unija bude učinkovit, predvidljiv i pouzdan globalni akter.“

Čelnici Evropske unije razmatraju nedavni razvoj događaja u vezi s agresorskim ratom Rusije protiv Ukrajine te raspravljaju o tome kako dodatno podržati napore za postizanje mira, među ostalim, i vršenjem većeg pritiska na Rusiju da bi prihvatila smislen prekid vatre. Unija je dosad Ukrajini osigurala blizu 158,6 milijardi eura podrške, uključujući i vojnu, te će tokom samita razmatrati i put Ukrajine prema članstvu, navodi Košta:

„Ukrajina je nepokolebljiva u svojim nastojanjima da omogući istinski mirovni proces. Evropska unija će ostati jednako nepokolebljiva u pružanju podrške Ukrajini.“

U okviru dvodnevnog samita razmatra se evropska odbrana i sigurnost te migracije. Kad je riječ o temi odbrane, biće sagledana u svjetlu novog dogovora na Samitu NATO-a u Hagu, gdje su članice Alijanse odlučile povećati potrošnju za odbranu na pet posto bruto društvenog proizvoda.