BiH čeka mnogo posla: pregovori o pristupanju su najvažnija faza u procesu evropskih integracija
Na sastanku Evropskog vijeća u Briselu jučer je donesena odluka da se Bosni i Hercegovini odobri početak pregovora za pristup Evropskoj uniji, ali nije preciziran datum kada bi pregovori mogli početi. Pregovori o pristupanju smatraju se najvažnijom i najzahtjevnijom fazom u procesu evropskih integracija, jer zapravo tada slijedi suštinski i najveći dio posla za institucije i vlasti jedne države.
Bosnu i Hercegovinu do potpunog članstva očekuje dug put i neophodno je ispunjavanje svih uslova koje je pred našu zemlju stavila Evropska unija. Otvaranje pristupnih pregovora velika je šansa, ali i obaveza za BiH, poručuju zvaničnici i analitičari, napominjući da je sada mnogo posla pred Bosnom i Hercegovinom. Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH.
„Za bh. vlasti i institucije posao tek slijedi. Zadatak neće biti lagan, jer suština pregovora je preuzimanje i provođenje velikog broja propisa Evropske unije. Institucije na tehničkom nivou imaju iskustva i znanja, a već neko vrijeme se intenzivno i pripremamo tako da ćemo znati odgovoriti na sve zadatke koji slijede. Najveća odgovornost će i dalje biti na politici, jer za daljnji napredak je ključno usvajanje novih evropskih zakona i drugih propisa. Pred nama je put koji se sastoji od nekoliko faza i kojeg prate brojne procedure, ali brzina kojom ćemo ih prolaziti ovisi, prije svega, o nama i tome koliko će bh. vlasti brzo raditi svoj dio posla.“
Iako je jučer donesena odluka o odobrenju pregovora za pristup Evropskoj uniji, naša zemlja nije dobila tačan datum početka pregovora i neizvjesno je kada bi se to moglo dogoditi.
Za početak, Bosna i Hercegovina će morati ispuniti stroge uslove iz 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Faris Kočan, profesor na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani.
„Ispada da bi moglo tih 14 prioriteta se skratiti na osam, ali to u suštini znači oko 27 zakona koje bi Bosna i Hercegovina trebala implementirati. Razumijemo da postoje neke skepse na ravni Vijeća i nadamo se da će to doći u okvir.“
Tri su osnovne faze pregovora o pristupanju: screening (analitički pregled zakonodavstva), pregovori (tzv. sadržajni pregovori) i zaključivanje ugovora o pristupanju. Uobičajeno je da pregovori počnu prvom međuvladinom konferencijom na kojoj se prezentira pregovarački okvir Evropske unije. Goran Žeravčić, analitičar za pitanja Evropske unije:
„Prvo se mora uraditi procjena postojećeg stanja, screening kako multilateralni, tako i bilateralni. Multilateralni screening rade predstavnici Evropske komisije. Oni će našim predstavnicima vlasti prezentirati acquis Evropske unije u svakoj pojedinoj oblasti i šta zapravo BiH treba da radi. Onda mi radimo multilateralni screening gdje moramo uraditi presjek stanja, koliko smo daleko od acquisa u svakoj od 35 oblasti.“
Evropsko vijeće pozvalo je jučer u svom zaključku Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir za BiH koji bi bio usvojen kada se preduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. godine. Faris Kočan, profesor na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani, nada se da će Bosna i Hercegovina zaista početi pregovarati 2026, ali vjeruje da će skrining analize usklađenosti zakonodavstva naše države s pravnom stečevinom Evropske unije biti urađen brzo.
„Ako bude sve kako bi trebalo biti, Bosna i Hercegovina bi u taj proces screninga mogla ući krajem 2024. godine, odnosno krajem ove godine i nekako za godinu dana vidjeti kroz analize gdje i šta treba odraditi i u tom periodu sastaviti pregovarački tim, tim eksperata koji bi mogli zajednički sa birokratama i institucijama praviti te zakone.“
Sada će sve institucije Bosne i Hercegovine morati početi raditi puno više kada je u pitanju evropski put i ispunjavanje zadatih obaveza. Jer od sada će Unija biti stroža za bilo kakav napredak naše zemlje kao i ispunjavanje i neispunjavanje nužnih uslova.
Jučerašnjom odlukom Evropskog vijeća pred Bosnu i Hercegovinu je stavljen veliki zadatak, a vrijeme koje je pred nama pokazaće da li su vlasti u Bosni i Hercegovini spremne ga ispuniti.