Bh. kinematografija na koljenima
U noći s nedjelje na ponedjeljak bit će definitivno poznato hoće li Jasmila Žbanić za film “Quo vadis, Aida?” dobiti Oscara. Dok čekamo odluku o najprestižnijoj američkoj i svjetskoj filmskoj nagradi u kategorji za najbolje internacionalno ostvarenje, u našoj zemlji svjedočimo nikada gorim uvjetima za opstanak i razvoj filmske umjetnosti. To pokazuje i do sada najmanji budžet Fondacije za kinematografije od tek milion i 460 hiljada maraka. Ima li izlaza iz produkcijske krize?
Rad, znanje, entuzijazam, posvećenost, svjetska priznanja i nagrade, a kod kuće konstantno rezanje jedva isprošenog federalnog budžeta koji je tek mali udio u produkciji jednog dugometražnog filma godišnje - tako je nisko vrednovana Fondacija za kinematografiju, osnovana nakon što je Danis Tanović u Sarajevo donio prvog bh. Oscara 2002. Danas je na računu tek 1.460.000 maraka apsurda, nikako podrške.
- Svjedočimo budžetima od po 5-6-7 miliona eura koji imaju u Hrvatskoj i Srbiji, pa čak i na Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, koje su značajno manje kinematografije od bosanskohercegovačke – ističe Jovan Marjanović, član Uprave SFF-a.
Opcija je zahtjev za hitni rebalans budžeta od Vlade Federacije, s vraćanjem na četiri miliona planirane podrške prije pandemije. U međuvremenu, Upravni odbor Fondacije za kinematografiju revidira kriterije za izbor korisnika sredstava, uz transparentno i nepristrasno žiriranje te neophodnu podršku za mlade autore.
- Taj rebalans odnosi se na dvije stvari: za novčanu pomoć projektima koji su u toku, da bi mogli da budu konačni, a s druge strane osiguranje novaca za kupovinu tehničke baze. Mi u ovom trenutku, što se tiče tehnike, nemamo ništa. Vjerovali ili ne, u većini slučajeva uvozimo i plaćamo produkciju van BiH – navodi Antonio Beus, predsjednik UO Fondacije za kinematografiju.
Ipak, producenti smatraju da je Fondacija prevaziđen pojam. Potreban je zakon i sistem koji će funkcionisati kroz Centre za audiovizuelnu djelatnost.
- Svi koji žive i prometuju audiovizuelnim sadržajima od telekoma do televizija, moraju učestvovati i novčano i kao stake holderi i u odlukama o tome šta se tu radi – stava je Bakšić Čamo.
- Vlada Federacije se posmatra kao bankomat. Ne traže se sistemska rješenja. Ne razumiju se evropska sistemska rješenja i to je problem – smatra Marjanović.
Tabija, Švedsko srce moje majke, Izbor za mis zatvora samo su neki od domaćih filmskih naslova koji čekaju na publiku. Jasmila Žbanić ju je osvojila velikim trudom i posvećenošću. Sa samo 15% domaćih sredstava započela je visokobudžetnu koprodukcijsku priču - za istinu i BiH. Zato prema umjetnosti moramo imati odgovornost i obavezu.
federalna.ba
Preporučeno
100 maraka za filmove - je li ovo kraj bh. kinematografije?
Manje je više! Besplatna finansijska lekcija za filmske radnike u regiji. Bosna i Hercegovina jedina je zemlja...
2024. godinu sabrana je u nekolicini pisama koje su filmska udruženja Bosne i Hercegovine slala vlastima
Kulturna kriza koja je obilježila 2024. godinu sabrana je u nekolicini pisama koje su filmska udruženja Bosne...
Ogresta: Kinematografija u BiH logistički je nesređena, ali filmovi su izvrsni
Hrvatski redatelj Zrinko Ogresta rekao je u razgovoru za Fenu kako je kinematografija u Bosni i Hercegovini, a...
„Fondacija za kinematografiju Sarajevo poslala poziv za potpis ugovora za proizvodnju filmova po konkursu 2021.
Predsjednik Upravog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo Antonio Beus potpisao je preko 40 ugovora za...
U Historijskom muzeju BiH izložba o bh. kinematografiji
Priča o bh. filmu traje više od 70 godina, a mnogo toga je zaboravljeno ili potisnuto. U Historijskom muzeju B...
U Sarajevu izložba o bh. kinematografiji kao uvod u osnivanje muzeja filma BiH
Izložba "Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem(o)? - bosanskohercegovačka kinematografija od 1947....