Bh. ekolozi insistiraju na ratifikaciji protokola o registrima ispuštanja zagađujućih supstanci

Konvencija o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima usvojena je 25.6.1998. godine u gradu Aarhus (Danska), a njome su utvrđena prava u vezi sa zaštitom okoliša te stvorena veza između odgovornosti javnih organa i zaštite okoliša.

- PRTR protokol veže se za prvi stub Arhuske konvencije, dakle pristupu informacijama. To je protokol koji je potpisan 2003. godine u Kijevu (Ukrajina) i evo već odbrojavamo preko 20 godina kako naša zemlja nije ratifikovala ovaj protokol. Njegova je ratifikacija ključna kako bi javnost ne samo u BiH nego i nadležne institucije, odnosno institucije u Evropskoj uniji, imale isto tako pristup informacijama o zagađenju, prenosu i ispuštanju zagađujućih materija u okoliš - kazala je Ibraković.

Zadnjih godina, kako je navela, ima određenih pomaka na uspostavi sistema, ali se još uvijek nisu politički akteri usaglasili oko ratifikacije PRTP-a.

- Bez ovog protokola ne možemo da govorimo o nekoj demokratiji u BiH, a posebno okolišnoj demokratiji, ukoliko javnost nije upućena ko su nam veliki zagađivači, koje su to emisije, u koje medije - tlo, vazduh, voda…Sami ste svjesni koliko smo opterećeni štetnim emisijama, zagađenje - istaknula je Ibraković.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja građana Eko forum Zenica Samir Lemeš podsjetio je kako je PRTP baza podataka, koja je jedan od najvažnijih instrumenata organizacijama civilnog društva u procesu kampanje protiv zagađivača.

- Mi ne možemo provoditi aktivnosti ako ne znamo ko nas zagađuje. Mreža za mjerenje kvaliteta zraka u BiH se unaprijedila u posljednje vrijeme. Imamo informacije da nam je zrak zagađen, ali nemamo i informacije odakle to zagađenje dolazi. Upravo bi ovaj registar trebao da nam da odgovore na to - naglašava Lemeš.

Navodi kako su “potrošeni milioni eura”, uglavnom sredstava EU, da se uspostave registri zagađivača, ali to još nije urađeno, odnosno nije uspostavljen sistem.  

- Ratificiranje PRTR protokola bio bi instrument pritiska na naše institucije da baze podataka koje su uspostavljene ažuriraju. Sama baza je 'prazna čaša'. Prvi koji treba nešto da uradi po tom pitanju je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH - poručio je Lemeš.

Predstavnica Arhus centar Sarajevo Emina Veljović kazala je kako su razgovarali sa svim nadležnim entitetskim i državnim ministarstvima, ali da nema političke volje za ratifikaciju PRTR protokola.

- Naša je država potpisnica Pariškog sporazuma. Prema njemu, mi smo dužni, kao država, također da smanjimo svoj klimatski otisak. Kako ćemo to uraditi, ako nemamo podatke koliko ispuštamo CO2… - kazala je Veljović, koja dodaje kako se ne zna ko je zagađivač pa ih nije moguće ni tužiti.

Istakla je da se entitetske baze zagađivača moraju harmonizirati na državnom nivou, a Mreža Arhus centara BiH pokušala je diplomatskim zagovaranjem i razgovorima doći do željenog cilja.

- Naše se strpljenje gubi i jedan od naših narednih koraka je da koristimo pravne mehenizme i da pozovemo na odgovornost nadležne institucije, koje već decenijama ne izvršavaju svoje dužnosti. Ostavljamo im rok do kraja ljeta - kazala je Veljović, koja je najavila već u septembru da će pravnim putem tražiti osnovna prava na zdrav okoliš, a koja bh. građani trenutno nemaju.

Fena