Atentat na Fica posljedica radikalizacije javnog dijaloga- polarizacija ekstremne desnice i ljevice

Slovački premijer Robert Fico upucan je i teško ranjen jučer u pokušaju atentata. Njega je ranio slovački književnik i aktivist Juraj Cintula, koji je prema snimci objavljenoj nakon uhićenja, rekao da je to učinio jer se ne slaže s politikom slovačke vlade. Inače premijer  Robert Fico je ljevičar, socijaldemokrat, sa nacionalističkim i populističkim stavovima. U državnom parlamentu sarađuje sa desničarima, što je sada trend širom Evrope, gdje je u mnogim zemljama došlo do jačanja stranaka desnice, nacionalista i ultranacionalista. Također, očekuje se jačanje desničara i na izborima za Evropski parlament sljedećeg mjeseca.

Politička situacija u Slovačkoj je naelektrisana, a između vlade i opozicije javljaju se tenzije već neko vrijeme. Koliko je situacija radikalizirana u toj državi u prilog govori činjenica da je desničarski političar i bivši šef parlamenta Andrej Danko jučer nakon atentata na Fica optužio novinare za pokušaj ubistva. Bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač, komentarišući atentat na Roberta Fica, kazao je kako se stiče dojam da se širom Evrope događa polarizacija unutar društva:

“Godinama tamo situacija je jako polarizirana. I kada su ljudi neodgovorni u politici i kada nisu svjesni da to može preći na obične građane koji nisu na političkim dužnostima. Onda može doći do ovakvih napada.”

Širom kontinenta, krajnje desničarske političke stranke u stalnom su usponu što su potvrdili i nedavni predsjednički izbori u Sjevernoj Makedoniji gdje je za predsjednicu izabrana članica nacionalne VMRO DPMNE, Gordana Siljanovska-Davkova. Ona je put nove vlasti ka radikalizaciji odnosa ove države kako sa susjedima tako i sa EU trasirala već tokom polaganja zakletve kada je izbjegavala riječ sjever u nazivu države:

„Izjavljujem da ću dužnost predsjednika Makedonije obavljati savjesno i odgovorno, poštovat ću Ustav i zakone i štitit ću suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Makedonije.“

Bilo da su na vlasti - često u koaliciji u zemljama poput Italije, Mađarske i Slovačke ili stalno jačaju kao u Francuskoj, Njemačkoj i Španiji, čini se da aktuelni trenutak ide na ruku strankama krajnje desnice. Očigledno je da populisti bolje plivaju i rastu kako jača nesigurnost i pad standarda građana, što je sada slučaj u mnogim državama smatraju analitičari. Jahja Muhasilović, profesor međunarodnih odnosa:

“Imamo situaciju gdje su sada te ultradesničarske stranke, koje su nekada bile marginalne u političkom spektrumu sada ušle u mainstream i one su zadnjih 10 do 15 godina dio mainstreama. I ono što dodatno zabrinjava je indikacija da bi ovaj talas mogao da potraje.”

Oživljavanje desnice dešava se već 20 godina, a i pored toga što je medijski etiketirana kao fašistička, neprekidno jača, od Mađarske do Velike Britanije. Lokalni izbori u BiH, planirani za početak oktobra, predviđa Draško Aćimović, analitičar i bivši diplomata, mogli bi donijeti isti trend kao i u regiji i svijetu:

“Prema neoficijalnim rezultatima istraživanja koje je radila jedna od stranaka u Federaciji BiH, vidi se identičan trend kao što je u drugim zemljama. To se odnosi na jačanje stranaka koje su trenutno u opoziciji u Federaciji BiH.”

Kada su u pitanju evropski izbori početkom juna, najveće pitanje je 'Koliko će ekstremna desnica postati velika?' Predviđa se da će krajnja desnica osvojiti najviše glasova u devet članica EU i biti na drugom ili trećem mjestu u njih još devet. Do sada na nivou Evropske unije postoji vrlo jasan politički dogovor da se krajnja desnica drži podalje, ali neke stranke se sada pitaju da li treba da budu otvorene i za neke druge političke dogovore.