Armenski premijer najavio spremnost za pokretanje ustavnih promjena

Premijer Armenije Nikol Pashinyan izjavio je u ponedjeljak da je spreman lično pokrenuti ustavne promjene ukoliko Ustavni sud te zemlje ne odobri mirovni sporazum s Azerbejdžanom kada bude potpisan.

U obraćanju na drugom međunarodnom forumu "Yerevan Dialogue", održanom u armenskoj prijestolnici, Pashinyan je rekao da Ustavni sud mora provjeriti da li mirovni sporazum između Armenije i Azerbejdžana, nakon potpisivanja, odgovara Ustavu zemlje.

"To nije opcija, to je obaveza", rekao je Pashinyan, naglašavajući da postoje dva moguća scenarija nakon toga, uključujući i to da Ustavni sud utvrdi da sporazum nije u skladu s Ustavom.

Pashinyan je naveo da je takav ishod malo vjerovatan prema mišljenju stručnjaka, posebno s obzirom na proces koji je uslijedio nakon sporazuma iz augusta prošle godine o regulisanju zajedničkog rada komisija za razgraničenje granica između dvije zemlje.

"Ali, sud je sud. U slučaju da Ustavni sud odluči da taj sporazum nije u skladu s našim Ustavom, suočit ćemo se s vrlo konkretnom situacijom o kojoj treba odlučiti", rekao je.

"Lično, moj stav je da bih pokrenuo ustavne promjene jer se ovaj mirovni proces i mirovni sporazum ne smiju propustiti. Trudit ćemo se i pokušati uvjeriti naše društvo da prihvati tu promjenu kako bismo postigli održiv i dugotrajan mir", rekao je Pashinyan.

Dodao je da, ukoliko Ustavni sud ocijeni da je sporazum u potpunosti usklađen s Ustavom Armenije, tada neće biti prepreka za njegovo ratificiranje u parlamentu.

Odnosi između dvije bivše sovjetske republike napeti su još od 1991. godine, kada je armenska vojska okupirala Karabah, teritoriju koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, kao i još sedam okolnih regija.

Azerbejdžan je povratio većinu teritorije tokom 44-dnevnog rata u jesen 2020. godine, koji je završen mirovnim sporazumom uz posredovanje Rusije, čime su otvoreni pregovori o normalizaciji i razgraničenju.

U septembru 2023. godine Azerbejdžan je uspostavio pun suverenitet nad Karabahom nakon što su se separatističke snage u toj regiji predale.

Iako su Baku i Jerevan u martu postigli saglasnost o mirovnom sporazumu, on još nije potpisan, a obje strane se međusobno optužuju za prekogranične napade.