Ambasada Švicarske u BiH promoviše ESG principe poslovanja

Uvođenje i provođenje ESG principa održivog poslovanja bila je tema jednog od poslovnih susreta koje Ambasada Švicarske u BiH organizuje između švicarskih kompanija u BiH, domaćih firmi koje posluju na švicarskom i evropskom tržištu i različitih aktera za razvoj poslovanja. ESG principi se odnose na način poslovanja i utjecaj koji kompanije imaju na životnu sredinu i društveno okruženje.

Ekonomski razvoj je u fokusu Švicarskog programa saradnje u BiH kroz podršku poduzećima, jačanju poslovnog eko-sistema i unapređenju stručnih vještina radnog kadra. Istovremeno, u BiH posluje više od 100 kompanija sa švicarskim kapitalom, iz različitih sektora – od tekstilne, prehrambene, farmaceutske, metalne i drvne industrije.

„Primjećujemo zanimljiv razvoj, posebno kada je riječ o malim i srednjim preduzećima koja dolaze u BiH, ulažu ovdje i doprinose jačanju trgovinske razmjene – ne samo sa Švicarskom već i sa drugim zemljama zapadne Evrope. Ta preduzeća ne donose samo kapital već i znanje, te ulažu na način koji poštuje principe zaštite okoliša, društvene odgovornosti i odgovornog upravljanja. Da bi se ti procesi mogli u potpunosti realizovati, potrebna je i aktivna uloga javnog sektora i kreatora politika, kroz unapređenje zakonodavnog okvira“, kazao je švicarski ambasador u BiH Gabriele Derighetti.

Iako ESG još nije obavezan standard u BiH, njegova primjena daje pozitivne rezultate. Primjer je kompanija iz Žepča, koja svoje proizvode plasira na inostrano tržište.

„Ovo već radimo osam godina, krenuli smo sa partnerima u BiH prije osam godina i posao smo vodili iz Švicarske. Nakon četiri godine smo tek bili u mogućnosti da taj posao ima dovoljno prihoda i profita da se mi vratimo i pokrenemo svoju proizvodnju – mladi ljudi koji su se počeli vraćati. Ja nisam jedini, počeo je trend povratka mladih ljudi, oni su nam najbitniji da se stvori dobar ambijent“, ističe Bojan Mandura, vlasnik kompanije Kuvet shoes d.o.o.

Poljoprivredni potencijal Krajine potvrđuje i kompanija iz Bužima koja je na inostranom tržištu postala prepoznatljiva po izvozu kestena. Poslovne planove prilagođavaju potražnji.

„Potraga za kestenom u samoj Švicarskoj i EU raste iz godine u godinu i tjera nas da uvozimo iz Turske kesten, iz Čilea smo nedavno uvezli, ali radimo na tome da lokalno to potičemo i da tu plantažu zasadimo“, navodi Amar Ljubijankić, menadžer kompanije Vrganj promet d.o.o. Bužim.

Kompanije sa švicarskim kapitalom ulažu i u modernizaciju proizvodnje primjenom ekoloških standarda. Primjer je firma za tekstilnu proizvodnju visoke mode koja racionalizacijom resursa smanjuje otpad.

„Osim klasičnog veza, možemo na tekstilnu plohu aplicirati i razne ostale tehnike, sutaž, pajeta, nama poznatih kao šljokice, pa i samog laserskog rezanja koje može obogatiti vez, a i kombinacije tih tehnika čine svaki komad kompleksnijim“, objašnjava Elma Memić, direktorica kompanije Forster Rohner Ilidža d.o.o.

Saradnja privatnog sektora s akademskom zajednicom u sferi istraživanja podstiče inovacije usmjerene na klimatske promjene i održiv razvoj. Poseban fokus se stavlja na prelazak poslovanja na cirkularne i klimatski neutralne modele. Svjesniji zelene tranzicije, građani postaju promjenom potrošačkih navika.

„Reciklaža bi bila gdje bismo pokušali uzeti tu ogromnu količinu tekstilnog otpada i preraditi ga u nešto što ima taj drugi život. Potrebno je da se uloži novac i u izgradnju reciklažnih postrojenja, a i u podizanje svijesti ljudi“, napominje Edis Arifagić, direktor Ureda za naučno-istraživački rad Univerziteta SSST.

Zelena tranzicija u BiH je zahtjevan i sve značajniji proces za unapređenje poslovanja, posebno u malim i srednjim firmama. Ipak, izazovi ostaju - finansijska ulaganja firmi su i dalje skromna jer se prvenstveno oslanjaju na vlastite resurse. Nedostatak znanja, stručne podrške i pristupa finansijskim instrumentima su glavne prepreke. Većina njih ne nudi zelene proizvode i usluge, iako interes postoji, posebno u oblastima održivog poslovanja, vještačke inteligencije i karbonske neutralnosti.

„Tu postoje prostori gdje se malim mjerama može uticati na poboljšanje energetske i resursne efikasnosti što doprinosi u konačnici njihovom boljem položaju u tom lancu snabdijevanja sa evropskim dobavljačima pod br 1“, precizira Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede Vanjskotrgovinske komore BiH.

Briga o okolišu i društvenoodgovorno ponašanje više nije izbor, već nužnost za uspješno poslovanje. Primjenom ovih modela firme postaju konkurentnije i na globalnom tržištu. No, za snažniji privredni napredak potrebna je prije svega politička stabilnost, pravna sigurnost i propisi usklađeni sa zahtjevima tržišta. Sve to uz konstruktivan dijalog vlasti i poslovne zajednice.

„U Bosni i Hercegovini još je relativno teško realizovati velika ulaganja jer situacija nije u potpunosti jasna – bilo da je riječ o državnoj imovini ili o političkim napetostima na državnom nivou. S druge strane, bilježimo zanimljiv razvoj na lokalnom i regionalnom nivou“, dodaje ambasador Derighetti.

Za BiH i zemlje Zapadnog Balkana regionalna saradnja i zajednički nastup na globalnom tržištu razvojna su šansa i motiv za smanjenje sve masovnijeg odlaska stanovništva. Samo u Švicarskoj živi oko 65 hiljada osoba porijeklom iz BiH zbog čega je uloga dijaspore u partnerskim odnosima dvije zemlje i sa poslovnom zajednicom Švicarske sve značajnija. Poslovni susreti Ambasade Švicarske su platforma za povezivanje investitora, domaćih firmi, akademske zajednice i institucija i doprinose održivom, odgovornom i konkurentnom poslovnom ambijentu u BiH.

federalna.ba