Agencija za lijekove BiH bez novog Stručnog vijeća – posljedice trpe pacijenti

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine još nije dobila novo Stručno vijeće ni gotovo tri godine od isteka mandata članovima koji djeluju u tehničkom mandatu. Razloga je više, ali posljedice, kao i uvijek, trpe pacijenti koji su veoma često suočeni sa nestašicama lijekova.

Na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, održanoj prije nekoliko dana, ponovo nije riješen problem Agencije za lijekove i medicinska sredstva, a što značajno utječe na snabdijevanje lijekovima. Naime, bliži se kraj godine, a Stručno vijeće, kojem je istekao mandat 2022. godine, kao i komisije, radi u tehničkom mandatu. Član Stručnog vijeća Lazar Prodanović kaže da sve agencije, uključujući i Agenciju za lijekove, u skladu sa zakonom postupaju u smislu blagovremenog imenovanja upravnih struktura, u ovom slučaju stručnog vijeća Agencije za lijekove:

„Ali ne treba zaboraviti da način izbora članova Stručnog savjeta Agencije za lijekove ima određenu proceduru, na taj način da Ministarstvo zdravstva Republike Srpske predlaže tri, da Brčko distrikt predlaže jedan i federalno Ministarstvo zdravstva predlaže tri, kako bi bio kompletan. Već duži period ni sadašnji saziv kojem je davno istekao mandat nije kompletan pošto je jedan član/članica iz RS-a podnijela ostavku. Dakle, od tada već nije kompletan. Ono što smatram da je neophodno, kako sam informisan, da je Ministarstvo zdravstva RS-a na vrijeme dostavilo spisak kandidata Ministarstvu civilnih poslova, a tu istu proceduru trebalo je da ispoštuje Ministarstvo zdravstva Federacije BIH, a pretpostavljam da je odjel za zdravstvo Brčko distrikta to već uradio.“

No očigledno je da je jedna strana zakazala, prema dostupnim informacijama, riječ je o federalnom Ministarstvu zdravstva. Prošle godine ovo ministarstvo je dostavilo prijedlog kandidata, ali taj prijedlog nije prihvaćen u Vijeću ministara, pa je Ministarstvo civilnih poslova pokrenulo ponovnu proceduru koja nije još, prema svemu sudeći, okončana. A upravo je Agencija za lijekove ključna za  odobravanje i kontrolu te snabdijevanje lijekovima i medicinskim sredstvima. U međuvremenu, farmaceutske kuće susreću se s drugim teškoćama, jer su cijene lijekova sve skuplje i na svjetskom tržištu, kaže apotekarka:

„Zamjena koja podrazumijeva isti apsolutno sastav, istu dozu, u većini slučajava uspijevamo da nabavimo konkretnu zamjenu, jer je nekada potpuno nemoguće nabaviti odgovarajuću vrstu lijeka, ali to ne znači da ga u skorije vrijeme neće biti.“

Oni kojima su lijekovi nužni prečesto se susreću sa nestašicom određene vrste lijeka ili su prinuđeni kupiti zamjenski:

„Ponekad nema onog pravog lijeka, ali ima zamjena. I onda uzmem zamjenu. Recimo, ako je Ibuprofen, a nema Brufena, ja ću ga uzeti, meni je to isto, ako je isti sastav.“

Dok se u bosanskohercegovačkim krugovima vodi bitka ko će biti u poziciji visokoprofitne farmakologije, u svijetu je, a nakon pandemije, globalno narušen lanac snabdijevanja, odnosno uslijedilo je to kao posljedica ovisnosti vodećih proizvođača djelatnih tvari koje su ustvari na Istoku. A svakako uzrok je bila i inflacija i povećanje troškova proizvodnje.