8. april kao Svjetski dan Roma: Obrazovanje je ključ življenja i opstanka ove populacije

8. april kao Svjetski dan Roma ima duboko povijesno značenje i predstavlja važan trenutak za romsku zajednicu diljem svijeta, a obilježava se u čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog u Londonu od 8. do 12. aprila 1971. godine. Na tom povijesnom događaju, predstavnici najmnogobrojnije nacionalne manjine okupili su se iz 25 zemalja svijeta kako bi zajedno donijeli važne odluke i osnovali Uniju Roma.  

Tada su izabrani romska zastava i službena himna te je  odlučeno da se izmijene svi uvredljivi nazivi njihovog naroda sa riječju Rom što u prijevodu sa romskog jezika znači čovjek.

Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje što simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje što simbolizira nebo. Crveni točak, koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma.

Bosna i Hercegovina se pridružuje zemljama diljem svijeta u obilježavanju Svjetskog dana Roma, naglašavajući važnost njihovog zajedničkog porijekla, jezika i kulture te potrebu za očuvanjem romskog identiteta. 

Iako su ostvareni brojni pomaci sa ciljem punog uključivanja Roma u sve društvene tokove, prvenstveno u kontekstu uspostavljanja zakonodavnog i institucionalnog okvira, Romi u BiH se i danas suočavaju sa kršenjem njihovih socijalnih, ekonomskih, obrazovnih  i kulturnih prava. Zato je  potrebno nastaviti aktivno djelovanje u tom pravcu na svim nivoima vlasti u BiH.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma, Odbor za Rome pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i OSCE Misijom u BiH, organizirao je svečani događaj u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, čiji je cilj osnaživanje položaja Roma u BiH, s posebnim naglaskom na mlade Romkinje i Rome.

Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH kazao je da Ministarstvo za romsku populaciju svake godine izdvaja oko 2 miliona KM. Značajno se ulaže u infrastrukturu, konkretno za asvaltiranje romskih mahala, obnovu kuća ali i zdravstvenu zaštitu, osiguravajući tako nabavku zdravstvene opreme za bolju prevenciju i lijčenje Roma.

„Općine koje su u posljednje dvije, tri godine dobile sredstva za zdravstvenu zaštitu Roma su: Sapna, Kalesija, Gračanica, Tuzla, Konjic, Doboj. Brojne općine su također dobile sredstva za obnovu kuća, recimo u Tesliću, Visokom, Jajcu, Bijeljini. To je transparentno trošenje sredstava ali ne mogu reći da to zadovoljava potrebe ljudi u dovoljnoj mjeri tako da pokušavamo što više općina da obuhvatimo. U prošlom budžetu za 2024. godinu smo dodijelili oko 100 000 KM gradu Prijedoru za obnovu stambenih jedinica. Isto smo dodijelili i Kiseljaku. Mi osiguravamo novac i u sklopu Ministartsva za obrazovanje i na to smo jako ponosni. Naravno, pozivam i nadležne koji odlučuju o budžetu. Tražimo da se za ovu populaciju poveća budžet da bi oni imali veću prohodnost i da žive zajedno sa svim narodima.“

Ministar Hurtić dodaje da podaci s terena pokazuju da je trenutno najveći problem romske populacije legalizacija kuća odnosno dobijanje građevinske dozvole za njihovu izgradnju.

„Komisija je donijela odluku da ljude koji imaju vile od 300, 400, 500 kvadrata, da tu ne idemo u legalizaciju, već da pomognemo ljudima koji imaju kuće od 100 do 150 kvadrata. Da u tim kućama porodice i djeca imaju uslove za život kao svi drugi“-kazao je.

Okupljenim novinarima se obratio i Nedžad Jusić, predsjedavajući Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH.

Kazao je da u odnosu prije 50-ak godina Romi mogu biti djelimično zadovoljni kada je riječ o zaštiti njihovih osnovnih ljudskih prava, ali se na tome ne smije stati.

„Moramo i dalje raditi zajednički, kako institucije vlasti tako i romski nevladin sektor. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice od 2008. godine aktivno radi na inkluziji Roma u BiH i od tada je dosta učinjeno za romsku populaciju. Ali, nedovoljno je učinjeno u pogledu obrazovanja. Moramo raditi na tome da se sve veći broj Romkinja i Roma obrazuje. U tu problematiku se u posljednje vrijeme uključuje sve više mladih kao i ženske nevladine organizacije. Mi im dajemo punu podršku kako bi zajedno kreirali bolju budućnost za Rome. Romi imaju problem i po pitanju zastupanja u zakonodavnoj i izvršnoj, pa i sudskoj vlasti. Tu Roma nema ili ima vrlo malo na lokalnom nivou. Moramo više raditi na tome. I Romi su građani BiH i želimo da imamo ista prava i iste obaveze kao svi drugi narodi. No, obrazovanje je najvažnije pitanje. Ako su obrazovani, Romi će se lakše zaposliti, lakše će legalizirati i izgraditi svoj stambeni prostor. Moramo Romima dati pozitivne primjere i afirmativne akcije, da imaju startnu poziciju kao i svi drugi narodi u BiH. Mislim da je to ključ za rješenje problema ove populacije"-kazao je Nedžad Jusić, predsjedavajući Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH.

O važnosti obrazovanja Roma, govorila je i Adela Petrović, učenica završnog razreda Srednje medicinske škole u Tuzli.

„S ponosom mogu reći da sam Romkinja i da sam tu sa vama na ovaj važan datum, u ime neformalne grupe „Snaga mladih Romkinja“. Dolazim sa željom da motivišem sve mlade Rome i Romkinje. Sve se može postići kada za to postoji volja i želja. Najvažnije je da se potrudimo i sve možemo ostvariti šta želimo. Govoreći iz vlastitog iskustva, smatram da je obrazovanje najvažnije. Jer svi problemi sa kojima se surećemo- diskriminacija, stereotipi, sve to dolazi iz nepoznavanja. Sve to možemo da suzbijemo time što ćemo se obrazovati. Obrazovanje je ključ uspjeha. Njaveći problemi mladih jesu diskriminacija i stereotipi. I sama sam se susretala s tim. Najviše sam svojim obrazovanjem i ličnom nadogradnjom uspjela to suzbiti“- kazala je devetnaestogodišnja Adela Petrović.

O porijeklu i brojnosti Roma

Romi su narod porijeklom iz Indije, koju su napustili u 10. stoljeću, a danas žive širom svijeta, uglavnom u Evropi. Romi su tradicionalno nomadski narod. Kad su napustili Indiju, dio Roma se naselio u Iran, dio u Evropu, sve do Francuske. Prema nekim procjenama, Roma ima oko 15 miliona. Zemlje kojima živi preko pola miliona Roma su: Rumunija, Bugarska, Mađarska, zemlje bivše Jugoslavije, SAD. Najveći udio Roma u ukupnom broju stanovnika ima Slovačka – 320 000.

Popis stanovništva iz 2013. godine, pokazao je da je tada u BiH bilo 13 000 Roma . No prema informacijama s kojima raspolažu romske organizacije, u našoj zemlji živi oko 80 000 Roma.

Svjetski dan Roma prilika je za slavlje i promicanje razumijevanja, tolerancije i jednakosti. Kroz tradiciju, umjetnost, jezik i običaje romska zajednica obogaćuje naše društvo i doprinosi njegovoj raznolikosti.

federalna.ba/Indira Karić